Karneval Binche

Karneval Binche
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Karneval Binche
Belgija
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2008.
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO:00033

Karneval Binche je karneval koji se izvodi tijekom pokladne nedjelje, ponedjeljka i utorka (mesopusta) prije Čiste srijede, u belgijskom gradu Binche (Hainaut).[1] Svake godine, prije korizme, povijesno središte Binchea postaje pozornicom karnevala koji privlači veliki broj posjetitelja. S korijenima iz srednjeg vijeka, karneval Binche se slavi kao jedan od najstarijih europskih uličnih karnevala.

Tradicionalne Gilles maškare

Karnevalski događaji započinju već sedam tjedana prije samog karnevala koji se sastoji od uličnih izvedbi i javnih parada glazbe, plesa i koračnica u kojima većina stanovnika Binchea zna provesti cijelu nedjelju prije Čiste srijede zamaskirani.[2] Od horde maskiranih veseljaka ističu se maske muškaraca odjevenih poput ekstravangantnih žena, tzv. Mam’selles.[1]

Središnji dio karnevala je mesopusna (pokladni utorak) povorka klaunskih izvođača, poznatih kao Gilles. Oni se odlikuju živopisnim (crvenim, žutim i crnim, tj. bojama belgijske zastave) odorama, voštanim maskama i drvenom obućom. Biti Gilles je velika čast među lokalnim stanovništvom, a može ih biti do 1.000 pojedinaca, starosti od 3 do 60 godina i uglavnom su muškarci.[3] Od ranog jutra do kraja festivala, Gillesi u središtu grada plešu na zvuke bubnjeva i tjeraju zle duhove svojim štapovima. Njih prate sugrađani maskirani u Pierrote, harlekine i seljake, miješajući se s posjetiteljima i lokalnom limenom glazbom. plesači, potaknuti tradicionalnim melodijama viola i bubnjeva plešu prastari ples zahtjevnih koraka, prigodno poznat kao pas de Gille („Hod Gillesa”). Kasnije, Gilles na glave stavljaju velike šešire ukrašene nojevim perjem, čije iznajmljivanje košta i do 300$, te nose korpe s narančama kroz grad. Oni ovim narančama veselo gađaju masu posjetitelja festivala i biti pogođen ovom narančom se smatra počašću, a njihovo vraćanje Gillesima se smatra uvredom.[4] Ipak, neki stanovnici iz opreznosti od štete znaju zabakadirati svoje prozore.[5]

Karneval Binche je poznat i po svojoj spontanosti i znatnoj financijskoj predanosti njegovih sudionika. Mještani s velikim ponosom pripremaju slavlje i nastoje sačuvati dragocjene obrte i vještine izrade tradicionalnih nošnji, pribora, te izvedbe plesova i glazbe. Zbog toga je karneval Binche postao UNESCO-ova nematerijalna svjetska baština 2003., a na popis nematerijalne svjetske baštine u Europi upisan je 2008. godine.[1]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Karneval Binche
  1. ↑ a b c Carnival of Binche na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 19. prosinca 2012.
  2. ↑ Martin Dunford, Phil Lee, Michael Jackson i Gavin Thomas, The Rough Guide to Belgium & Luxembourg, 2002., str. 296 ISBN 1-85828-871-1.
  3. ↑ Dorothy Gladys Spicer, Festivals of Western Europe, 2008., BiblioBazaar, LLC, str. 16. ISBN 1-74104-237-2.
  4. ↑ Leanne Logan i Geert Cole, Belgium & Luxembourg, Lonely Planet, 2007., str. 223. ISBN 1-4375-2015-4.
  5. ↑ Robert Pateman i Mark Elliott, Belgium, Marshall Cavendish, 2006. str. 116. ISBN 0-7614-2059-2.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Belgiji
Kulturna dobra (14)
Povijesno središte Bruggea (2000.) • Grand Place u Bruxellesu (1998.) • Građevine Victora Horte u Bruxellesu (2000.) • Palača Stoclet u Bruxellesu (2009.) • Flandrijski Béguinage (naselja beginskog sestrinstva) (1998.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu1) (2016.) • Muzej Plantin-Moretus u Antwerpenu (2005.) • Neolitski rudnik kremena Spiennes (2000.) • Ustave na Središnjem valonskom kanalu (1998.) • Katedrala Notre-Dame u Tournaiju (2000.) • Kolonije dobrohotnosti, zajedno s Nizozemskoj (2021.) • Važni Valonski rudnici (2012.) • Lječilišni grad Spa (2021.) • Zvonici u Belgiji i Francuskoj2) (1999.)
Belgijska zastava
Prirodna dobra (1)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)
Karneval Aalst (2010.) • Karneval Binche (2008.) • Koračnice Entre-Sambre-et-Meuse (2012.) • Houtem Jaarmarkt, anualni zimski sajam i stočna tržnica u selu Sint-Lievens-Houtem • Krakelingen i Tonnekensbrand, svečanost kruha i vatre o svršetku zime u Geraardsbergenu (2010.) • Leuvenski generacijski repertoar (2011.) • Lov na škampe s konjima u Oostduinkerkeu (2013.) • Pivska kultura u Belgiji (2016.) • Procesijski divovi i zmajevi u Belgiji i Francuskoj4) (2008.) • Procesija svete krvi u Bruggeu • Sokolarstvo5) (2012.)

2) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja