Kneževina Srbija (srednji vijek)

Ovo je članak o srednjovjekovnoj državi. Za državu koja je postojala u 19. stoljeću pogledajte članak Kneževina Srbija.

Kneževina Srbija Кнежевина Србија (srp.) Kneževina ← 8. stoljeće – 969. → Zastava Grb Lokacija {{{genitiv}}} Kneževina Srbija na zemljovidu oko 950. Glavni grad bez stalnog sjedišta Jezik/ci srpskoslavenski Religija kršćanstvo Vlada monarhija Knez  - 850. – 891. Mutimir  - 927. – 960. Časlav (posljednji) Povijest srednji vijek  - uspostavljena 8. stoljeće  - ukinuta 969. Danas dio Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Srbija

Kneževina Srbija bila je ranosrednjovjekovna država Srba, smještena u zapadnim regijama jugoistočne Europe. Postojala je od 8. stoljeća do 969. godine, a njome je vladala dinastija Vlastimirovića. Njezin prvi poznati vladar bio je Višeslav koji je počeo vladati oko 780. godine.^[1][2][3]

Rat s Bugarima

Prema O upravljanju Carstvom, Srbi i Bugari živjeli su mirno kao susjedi sve do bugarske invazije 839. godine. Prema Porfirogenetu, Bugarsko Carstvo željelo je nastaviti s osvajanjem slavenskih zemalja i pokoravanjem Srba. Bugarski kan Presijan I. (836. – 852.) izvršio je invaziju na srpski teritorij 839. što je dovelo do rata koji je trajao tri godine. Vlastimirova vojska protjerala je Presijana iz Srbije, a Presijan je izgubio velik broj svojih vojnika, a nije ostvario nikakvu teritorijalnu dobit. Srbi su imali prednost u šumama i klancima.

Nakon pobjede nad Bugarima, Vlastimirov status je porastao, a nastavio se širiti i na zapad, zauzimajući Zahumlje. U međuvremenu su Braničevo, Moravu, Timok, Vardar i Podrimlje zauzeli Bugari. Nakon Vlastimirove smrti, vlast je podijeljena između njegova tri sina – Mutimira, Strojimira i Gojnika. Braća su još jednom porazila Bugare 853. i 854. i zarobila bugarskoga kračjevića Vladimira. Nakon toga Srbi i Bugari sklopili su mirovni sporazum, a u sljedećem razdoblju dovršeno je pokrštavanje Srba. Nakon što je porazio Bugare, Mutimir je protjerao svoju braću koja su pobjegla u Bugarsku. U svojem dvoru zadržao je nećaka Petra Gojnikovića, no on je uspio pobjeći u Hrvatsku.

Izvori

1. Fine, John Van Antwerp Jr. 1991. The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century. University of Michigan Press. Ann Arbor. str. 49–59. ISBN 0-472-08149-7
2. Ćirković, Sima. 2004. The Serbs. Blackwell Publishing. Malden. str. 10–19. ISBN 9781405142915
3. Curta, Florin. 2006. Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250. Cambridge University Press. Cambridge. str. 210–213. ISBN 978-0-521-81539-0