Konzervacija stakla
 |
Ovom članku ili jednom njegovom dijelu treba formatirati tekst.Tekst u članku treba estetski urediti. |
|
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu.Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika. |
|
Ovaj članak zahtjeva provjeru i čišćenje vanjskih poveznica.Popis vanjskih poveznica treba preurediti u skladu s pravilima na stranici Wikipedija:Vanjske poveznice. |
Konzervacija stakla djelatnost je posvećena očuvanju kako povijesnih tako i arheoloških predmeta od stakla.Temeljni principi konzervacije stakla jednaki su kao i kod drugih predmeta kulturne baštine,znači prije svega usmjerenost ka poštovanju i što boljem očuvanju izvornosti samog predmeta na kojem se radi.Reverzibilnost te uočljivost rekonstruiranih dijelova kao i mogućnost ponavljanja zahvata također su vrlo važne. Konzervator restaurator stakla mora poznavati osnove tehnologije stakla,povijest staklarskog umijeća,temeljne uzroke propadanja staklenih predmeta te barem osnove arheologije i povijesti umijetnosti .Vrlo je važno i poznavanje suvremene teorije i prakse konzerviranja restauriranja stakla,konzervatorske etike,te osnova znastvenog ispitivanja predmeta.
Povijest proizvodnje stakla počinje prije oko 3500 godina prije Krista na području Mezopotamije - o tome svijedoče prve recepture za izradu stakla.Sam termin,bolje rečeno njegova inačica glass ,koja je korištena u germanskim jezicima nastala je u kasnorimskom carstvu,u rimskom staklarskom proizvodnom centru u Trieru,današnja Njemačka.Porijeklo riječi bilo bi od njemačkog izraza glesum,koji je označavao prozirnu i sjajnu tvar.Hrvatska pak riječ potiče od praslavenskog izraza steklo.
- oblikovanje na jezgri - zajedno s lijevanjem u kalup i brušenjem jedna od prvih tehnika obrade
- puhano staklo - otkriveno od strane feničana oko 50 godine prije Krista
- lijevanje u kalup i brušenje - jedna od najstarijih tehnika
- prešano staklo - otkriveno oko 1820. u Americi
- strojno puhano staklo - razvijeno za potrebe industrije žarulja,početkom 20.st,prvi strojevi proizvodili su 10 žarulja u minuti(ručno je 4 radnika moglo izraditi oko 1200 žarulja dnevno),današnji oko 2000!
- pečena staklena pasta (pate de verre)
omiljena tehnika u doba secesije
Natrij kalcijevo staklo je najčešći i najjeftiniji oblik stakla. Obično sadrži 60-75% silicija, 12-18% sode, 5-12% vapna.
Olovno staklo ima visok postotak olovnog oksida (najmanje 20% ).Relativno meko,no s visokim indeksom loma svjetlosti,pogodno za brušenje. Industrijski ga je počeo proizvoditi George Ravenscroft u Engleskoj,u 17. stoljeću.No treba istaknuti da je stakala s olovnim oksidom bilo već od početaka staklarstva.
Borosilikatno staklo je vrsta silikatnog stakla, ima najmanje 5% bor oksida u svom sastavu. Najčešće korišteno za žarulje te laboratorijski i kuhinjski pribor.Otporno na kemikalije,te termičke šokove.Izumio ga je Nijemac Otto Schott 1893.Američko Pyrex staklo također je do 1940 .bilo na bazi borosilikatnog stakla,kasnije su se pojavili i proizvodi od kaljenog natrij kalcijevog stakla.
Aluminosilikatno staklo u sastavu ima aluminij oksid .Još otpornije od borosilikatnog stakla.
96 postotno silicijevo staklo vrsta je borosilikatnog stakla, rastopljena i formirana konvencionalnim sredstvima, a zatim obrađena uklanjanjem gotovo svih ne-silikatnih elemenata. Otporno na temperature do 900 C.
Staklo od rastopljenog silicija najteže je za proizvodnju,te vrlo skupo.Izdrži temperature do 1200 C.
- brušenje
- graviranje
- jetkanje
- pozlata i posrebrenje
- emajliranje
- lister
Osim čisto fizičkih uzroka staklo je podložno i koroziji odnosno propadanju zbog reakcije s okolišem u kojem se nalazi.U principu što je staklo siromašnije silicijem to lakše propada.
Ovdje se podrazumijeva prije svega pisana i fotografska dokumentacija stanja predmeta prije zahvata,no također je potrebno temeljito dokumentirati i sve zahvate i materijale korištene tijekom rada na predmetu.Sastavni dio dokumentacije moraju biti i izviješća o eventualnim znanstvenim ispitivanjima provedenim na predmetu ,kao i preporuka za daljnje čuvanje predmeta.
Ovo promišljanje moralo bi biti interdisciplinarno,te bi trebalo uključivati barem povjesničara umjetnosti ili arheologa,znanstvenika koji se bavi propadanjem stakla,te samog konzervatora restauratora.
U principu bi za čišćenje trebalo koristiti samo destiliranu vodu,bez ikakovih dodataka,eventualno se može koristiti i mješavina vode i etanola(1/1),te otopina od 90 dijelova destilirane vode,9 dijelova etilnog alkohola i 1 dijela amonijaka(25%).
Kod najlakših slučajeva dovoljno je predmete uroniti u vruću vodu.U težim slučajevima moramo koristiti razna otapala zavisno o korištenom ljepilu.Najteže se uklanjaju ljepila na bazi epoksida i poliestera,za njih koristimo 15% otopinu benzolsulfokiseline u dimetilformamidu.Kako se radi o prilično toksičnoj mješavini postupak izvoditi u digestoru.
Za lijepljenje se danas najviše koriste dvokomponentna epoksidna i cijanoakrilatna ljepila koja vežu pod utjecajem UV svijetla.Dijelovi koje lijepimo moraju biti potpuno i temeljito očišćeni od bilo kakove nečistoće i masnoća.Kao najpoznatije proizvode koji se koriste u ovu svrhu navedimo dvokomponentno ljepilo Araldit 2020 te pod UV zračenjem vežuće ljepilo Conloc.Poznati su proizvodi i Hxtal NYL-1,Fynebond ,te EPO-TEK 301-2.Kod problematičnih predmeta mogu se koristiti i ojačanja od stakla ili prozirne plastike.
Araldit 2020 može se koristiti i za lijevanje nedostajućih dijelova.Za lijev koristimo gipsane ,voštane ili silikonske kalupe. Po najnovijim izvorima ploče izlivene od Paraloida B-72 također se mogu koristi kod izrade rekonstrukcija.[1]Po kasnijim istraživanjima mješavina Paraloida B 72 i B 48 N ponaša se bolje od samog B 72 ( 2: 1 otopina B-72: B-48N /30% u acetonu/).[2] Kod rekonstrukcija na emajliranom staklu eventualno bi se moglo koristiti i inkjet printerom izrađene preslikače kao rekonstrukcije.
U principu jednako onom navedenom kod povijesnih predmeta,no u ovom slučaju dokumentacija bi morala sadržavati i podatke o vrsti tla u kojem je predmet nađen,te eventualne primjedbe vezane uz iskapanje predmeta.Kod nalaza iz slatke ili slane vode podaci o dubini vode gdje je predmet nađen,odnosno prozračenost iste te smjer i jakost vodenih struja kao i eventualna prisutnost makro i mikroskopskih organizama poželjni su dio dokumentacije.
U pricipu isto kao kod povijesnih predmeta,no poželjno je i učešće arheologa upoznatog s osnovama konzervacije arheoloških predmeta od stakla.
Predmete možemo odsoljavati bilo u stajaćoj vodi, bilo u vodi koju povremeno miješamo te u kontinuirano tekućoj vodi.Pri ovome postupku obavezno koristimo konduktometar.Eventualno se može koristiti i srebro nitratni test na kloride.
Vapnenaste naslage najjednostavnije i najčešće uklanjamo 10 % solnom kiselinom.Možemo koristiti i znatno blaže i manje štetne kiseline poput octa i limunske kiseline.
Jednako kao i kod povijesnih predmeta,no uranjanje u vrelu vodu nikako ne koristimo.
Koristimo pažljivo mehaničko čišćenje,te čišćenje destiliranom vodom .Kemijsko čišćenje dolazi u obzira samo nakon dobrog promišljanja o kratkoročnim i dugoročnim posljedicama istog.
Kod površinski i dubinski prokoridaranih staklenih predmeta iste je potrebno površinski učvrstiti ,te ih slojem laka izolirati od vanjskih utjecaja.Najjednostavnije sredstvo za konsolidaciju jest otopina Paraloida B 72 u acetonu.
Iako bi kod arheološkog stakla trebalo prednost dati reverzibilnim materijalima ljepila navedena pod povijesnim predmetima i ovdje dominiraju.Kao primjer reverzibilnog materijala navedimo ugušćenu otopinu Paraloida B 72.
Kao i kod povijesnih predmeta - možemo koristiti Araldit 2020. Po najnovijim izvorima svjetski poznat i priznat restaurator Stephen Koob iz Corning muzeja stakla počeo je za rekonstrukcije koristiti ploče lijevane od Paraloida B-72.[3]Po kasnijim istraživanjima mješavina Paraloida B 72 i B 48 N ponaša se bolje od samog B 72 ( 2: 1 otopina B-72: B-48N /30% u acetonu/).[4]
Noviji stakleni predmeti u principu nisu osjetljivi na prevelike oscilacije vlažnosti zraka,no kod onih arheološkog podrijetla previsoka bi vlažnost zraka(više od 40%) uvelike doprinosila daljnjem propadanju predmeta.Predmete treba čuvati od zagađenog zraka i prašine te UV zračenja.S predmetima rukovati u lateks ili polietilenskim rukavicama!Što češće kontrolirati stanje predmeta,posebice arheoloških!
Podrobniji članak o temi: Školovanje konzervatora restauratoraKod nas specijalističko školovanje za konzervatora restauratora stakla trenutačno ne postoji,no konzerviranje arheološkog staklenog materijala predaje se u sklopu studija konzervacije arheoloških predmeta na Umjetničkoj akademiji u Splitu(od 2012.).[5]
Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe u Hrvatskoj ,pa i restauratora staklenih predmeta danas prije svega određuju sljedeći propisi:
Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu,Hrvatskom državnom arhivu,Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,te samostalno,odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima:
- Pravilnik o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 104/19)
- Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18)
- Fragment Reassembler,slobodni software za prepoznavanje dijelova i sastavljanje fragmentiranih predmeta[6]
- Besplatni američki program za vodenje restauratorske dokumentacije[7]
- ACORN (A COnservation Records Network) ,besplatno američko web bazirano radno okružje za dokumentiranje konzervatorsko restauratorskih zahvata Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. listopada 2017. (Wayback Machine)
- Besplatni operativni sustavi: sve Linux distribucije (npr. Debian, Ubuntu, Fedora ,Slackware,Puppy Linux...)
- Besplatne alternative Microsoft Word(R)-u: OpenOffice.org,LibreOffice, AbiWord
- Uređivanje fotografija:GIMP, VIPS,[8] ImageJ
- Slobodni preglednici slika:GQview, Xnview,IrfanView
- Stolno izdavaštvo, izrada plakatnih prezentacija: Scribus
- ↑ http://www.cmog.org/blog/2011/11/01/filling-losses-with-paraloid-b-72/ Pristup stranici 11.05.2012.
- ↑ https://resources.culturalheritage.org/conservators-converse/category/specialties/objects/ 45th Annual Meeting – Objects Session, Wednesday 31 May 2017, “Archaeological Glass Conservation: Comparative approaches & practicalities of using acrylic resin films as gap fills” presented by Jan Cutajar and Hana Bristow Pristupljeno 25.10.2021.
- ↑ http://www.cmog.org/blog/2011/11/01/filling-losses-with-paraloid-b-72/ Pristup stranici 11.05.2012.
- ↑ https://resources.culturalheritage.org/conservators-converse/category/specialties/objects/ 45th Annual Meeting – Objects Session, Wednesday 31 May 2017, “Archaeological Glass Conservation: Comparative approaches & practicalities of using acrylic resin films as gap fills” presented by Jan Cutajar and Hana Bristow Pristupljeno 25.10.2021.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. kolovoza 2014. Pristupljeno 9. travnja 2016.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ http://vcg.isti.cnr.it/~pietroni/reassembly/index.html Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. listopada 2017. (Wayback Machine) Pristupljeno06.10.2017.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. kolovoza 2011. Pristupljeno 18. listopada 2017. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2017. Pristupljeno 18. listopada 2017. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- Davison,S. Conservation and Restoration of Glass,London 2003.
- Koob,S.P. Conservation and Care of Glass Objects,London 2006.
- Wright,M.M. Etnographic Beadwork:Manufacture,Use and Conservation,London 2001.
- Nikitin,M.K.;Meljnikova,E.P. Himija v restavracii,Lenjingrad 1990.
- Roemich,H.(ed.)Glass and Ceramics Conservation 2010,Interim Meeting of the ICOM-CC Working Group October 3-6, 2010 Corning, New York 2011.
- Pilosi,L.(ed.)Glass and Ceramics Conservation 2007,Interim Meeting of the ICOM-CC Working Group, August 27-30, 2007, Nova Gorica,Nova Gorica 2007.
- Rota,S.;Wittstadt,K. GLASSAC11 Glass Science in Art and Conservation - conference proceedings,Stuttgart 2011.
- Beveridge,P,Pascual,E. Vidrio:Conservar y restaurar,Barcelona 2005.
- Janssens,K.H.A. Modern Methods for Analysing Archaeological and Historical Glass,Chichester 2013.
- Roemich.H.;van Lookeren,K.(Ed.)Recent Advances in Glass, Stained-Glass, and Ceramics Conservation 2013: ICOM-CC Glass and Ceramics Working Group Interim Meeting and Forum of the International Scientific Committee for the Conservation of Stained Glass (Corpus Vitrearum-ICOMOS)
,Amsterdam 2013.
- Walker,S. Schadenskatalog für Glasobjekte : ein Ratgeber für Museen, Restauratoren und Sammler = Damage catalogue for glass objects : a guidebook for museums, conservators and collectors = Catalogue des dégâts des objets en verre : un livre pratique pour musées, restaurateurs et collectionneurs / London 2014.
- Perović,Š. Konzervacija i restauracija stakla,Zadar 2023.
- ICOM-CC Glass and Ceramics Working group
- Corning museum of glass
- The Association for The History of Glass
- Conservation of Glass
- A conservation of 17th century archaeological glass,MA teza
- KONSERVIERUNG EINES FIGURALEN GLASBECHERS DER SAMMLUNG DES INSTITUTS FÜR KLASSISCHE ARCHÄOLOGIE DER UNIVERSITÄT WIEN Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. siječnja 2012. (Wayback Machine)
- Die restauratorische und konservatorische Neubearbeitung eines römischen Amphoriskos aus Glas,diplomarbeit ,S.Bretzel 2005. Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. rujna 2015. (Wayback Machine)
- Coutinho,I.A.R. Resinas epoxídicas - estudos de envelhecimento acelerado e sua aplicação em conservação e restauro de vidro
- Chemical Stabilisation of Weathered Glass Surfaces
- Haegele,J. Fragen und Problemen des Klebens von Archaeologischen Glasern[neaktivna poveznica]
- Der Verwenung reaktiver Acrylatklebstoffe zur Klebung archaeologischer Glaeser Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. rujna 2015. (Wayback Machine)
- The conservation of wet medieval window glass
- REVERSIBLE FILLS FOR TRANSPARENT AND TRANSLUCENT MATERIALS
- An Old Material, a New Technique: Casting Paraloid B-72 for Filling Losses in Glass[neaktivna poveznica]
- Cuestiones de criterio en la intevencion sobre vidrio arqueologico
- López,E. Estudio analitico y desarrollo de metodos de Intervención conservativa vidrio arqueologico,Valencia 1999.,PhD teza
- Lovell,A. Glass bead deterioration of etnographic objects:Identification,prevention and treatment Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine)
- Care of objects decorated with glass beads Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. siječnja 2017. (Wayback Machine)
- RECENT ADVANCES IN GLASS,STAINED-GLASS, AND CERAMICS CONSERVATION 2013 Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. studenoga 2019. (Wayback Machine)
- Contribution à la compréhension des mécanismes de l'altération atmosphérique des verres et étude d'un traitement de protection à base de sels de zinc. Application à la conservation des objets en verre du patrimoine culturel.
- Šime Perović:Konzervacija antičkog stakla u Zadru uzdignuta je na jedan viši nivo
- Donelli,I. Rekonstrukcija triju kasnoantičkih staklenih balzamarija s lokaliteta "Dobrić" iz Trogira Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. kolovoza 2014. (Wayback Machine)
- IVO DONELLI REKONSTRUKCIJA STAKLENIH ČAŠA S BRIBIRA
- Muzej antičkog stakla,Zadar
- Ika Prpa-Stojanac Rekonstrukcija staklenoga tanjura iz Salone
- 60 Years - Glass Conservation
- Ancient Glass Restoration
- Prunted Beaker Restoration - Part One
- Prunted Beaker Restoration - Part Two
- Glass Conservation: The Blaschka Marine Invertebrate Glass Models
- Restauración de materiales arqueológicos: el vidrio
- How to pack glass/ Corning Museum
- Glass from conservators perspective/Corning Museum