Krbavski pijor

Krbavski pijor
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Actinopterygii
Red:Cypriniformes
Porodica:Cyprinidae
Potporodica:Leuciscinae
Rod:Telestes
Vrsta:T. fontinalis
Dvojno ime
Telestes fontinalis
M. S. Karaman, 1972.
Sinonimi
  • Paraphoxinus croaticus (Steindachner, 1866.)
  • Phoxinellus adspersus fontinalis (Karaman, 1972.)
  • Phoxinellus fontinalis (Karaman, 1972.)
Baze podataka

Krbavski pijor (latinski: Telestes fontinalis) endemska je vrsta šaranke dunavskog slijeva i Hrvatske te stenoendemska vrsta koja obitava u krškim izvorima i tekućicama Krbavskog polja u Lici.[1]

Krbavski pijor s Krbavskog polja

Opis

[uredi | uredi kôd]

Leđa i bokovi su obojeni tamno do crno. Na boku se nalazi široka pruga koja se pruža od područja iza glave do repnog drška. Pigmentirani dio tijela s donje strane nema jasnu granicu, pigmentne točke se pružaju do gornje granice prsnih peraja. Peritoneum je obojen intenzivno crno. Tijelo je izduženo i bočno spljošteno. Leđa iza glave su izbočena. Glava je uska i izdužena, duljina značajno prelazi maksimalnu visinu tijela. Repni držak je 1,7 puta dulji nego što je visok. Oči su male, dok je promjer oka značajno manji od duljine rostruma. Usta su supterminalna, donja čeljust duga, dužina značajno veća od visine operkuluma. Tijelo je potpuno prekriveno ljuskama, ljuske su vidljive iako male i slabo osificirane. Ljuske su međusobno šire postavljene u području ispred prsnih i trbušnih peraja. Ventralni greben ispred trbušnih peraja je slabo izljuskan. Bočna pruga je isprekidana i nepotpuna te završava u razini iznad trbušnih peraja ili ponekad podrepne peraje, rijetko sa segmentima na repnom dršku. Broj ljuski u bočnoj pruzi iznosi (17)23-37(56). Leđna i podrepna peraja su građene od 3 nerazgranate i 7 ½ razgranatih šipčica.[2]

Krbavski pijor se od drugih srodnih vrsta razlikuje prema sljedećim karakteristikama: tanke i nepreklapajuće ljuske, koža nije zadebljana, ljuske jasno vidljive i prekrivaju cijelo tijelo, često usko do široko odvojene u području ispred prsnih peraja, prisutna uočljiva pruga na boku koja se pruža od oka do repnog drška, leđna i podrepna peraja građene od 3 nerazgranate i 7 ½ razgranatih šipčica, usta supterminalna, bočna pruga isprekidana s 23 – 37 ljuski.[3]

Seksualni dimorfizam

[uredi | uredi kôd]

Genitalna papila nije prisutna kod mužjaka i ženki. Prsne peraje su kod mužjaka duže (21 – 23 % SL (standard length, standardna duljina)) od prsnih peraja kod ženke (13 – 16 % SL), iako kod oba spola prsne peraje ne dosežu do baze trbušnih peraja. Trbušne peraje kod mužjaka (15 – 16 % SL) dosežu do analnog otvora, dok su kod ženki trbušne peraje kraće (13 – 14 % SL). Kod mužjaka su u periodu mrijesta prisutne male, slabe mrijesne kvržice na području gornjeg dijela glave i leđa te veće mrijesne kvržice na području operkuluma.[2]

Stanište i ekologija

[uredi | uredi kôd]
Krbavsko polje, polje u kršu i stanište krbavskog pijora

Krbavski pijor obitava u krškim izvorima i tekućicama na Krbavskome polju. U ljetnim i zimskim sušnim mjesecima ribe ulaze u izvore i zadržavaju se u podzemnim vodama. Ostatak godine obitava u sporotekućim i stajaćim vodama u kojima se razmnožava i hrani. Vjerojatno se hrani manjim vodenim beskralješnjacima.[4]

Ugroženost i zaštita

[uredi | uredi kôd]

Unos alohtonih vrsta u vodotoke Like uzrokovao je smanjenje prirodnih staništa i smanjio areal krbavskog pijora, naročito zbog unosa potočne (Salmo trutta) i kalifornijske pastrve (Oncorhynchus mykiss).[2][4][5] Unos alohtonih vrsta, degradacija staništa i smanjenje kvalitete vode u kombinaciji s vrlo malim arealom su glavni uzroci ugroženosti. Također, sve veći problem je i onečišćenje podzemnih staništa i vodotoka.[4]

Prema IUCN-ovom kriteriju B1ab(i,ii,iv)+2ab(i,ii,iv) krbavski pijor je na globalnoj i europskoj razini svrstan u kategoriju kritično ugroženih (CR) vrsta.[6] Vrsta je međunarodno zaštićena Europskom direktivom o zaštiti staništa (Dodatak II).[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Ćaleta, Marko; Marčić, Zoran; Buj, Ivana; Zanella, Davor; Mustafić, Perica; Duplić, Aljoša; Horvatić, Sven. 1. rujna 2019. A Review of Extant Croatian Freshwater Fish and Lampreys. Croatian Journal of Fisheries. 77 (3): 137–234. doi:10.2478/cjf-2019-0016. ISSN 1848-0586
  2. ↑ a b c Bogutskaya, P. Zupančič N. G. 2002. Description of two new species, Phoxinellus krbavensis and P. jadovensis, re-description of P. fontinalis Karaman, 1972, and discussion of the distribution of Phoxinellus species (Teleostei: Cyprinidae) in Croatia and in Bosnia and Herzegovina. Croatian Natural History Museum. OCLC 714967262
  3. ↑ Telestes fontinalis, Spring pijor. www.fishbase.se. Pristupljeno 16. ožujka 2023.
  4. ↑ a b c d author., Mrakovčić, Milorad,. Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. ISBN 978-953-7169-21-3. OCLC 1251739262CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  5. ↑ Jelić, Dušan; Špelić, Ivan; Žutinić, Petar. 2016. Introduced species community over-dominates endemic ichthyofauna of High Lika Plateau (Central Croatia) over a 100 year period. Acta Zoologica Academiae Scientiarum Hungaricae. 62 (2): 191–216. doi:10.17109/azh.62.2.191.2016. ISSN 1217-8837
  6. ↑ Crivelli, A.J. 2006. Telestes fontinalis. IUCN Red List of Threatened Species. 2006: e.T61312A12460599. doi:10.2305/IUCN.UK.2006.RLTS.T61312A12460599.en. Pristupljeno 14. studenoga 2021.