Mary Ann Glendon

Mary Ann Glendon u svojstvu predsjednice Komisije za neotuđiva prava, uz američkog državnog tajnika Mikea Pompea, u Državnom tajništvu Sjedinjenih Američkih Država, 8. srpnja 2019.

Mary Ann Glendon (Dalton, Massachusetts, 7. listopada 1938.) profesorica je ustavnog i međunarodnog prava na sveučilištu Harvard, te predsjednice Komisije za neotuđiva prava Državnog tajništva Sjedinjenih Američkih Država.

Rođena je u Massachusettsu, Berkshire County, te je odrasla u tamošnjem gradu Daltonu. Nakon što je na Sveučilištu u Chicagu završila pravne studije, od 1968. godine predaje na pravnim fakultetima, najprije na Boston College School of Law (1968. – 1974.), a potom na Sveučilištu Harvard (1974. – danas) u rodnom Massachusettsu.

Godine 1995. predvodila je misiju Svete Stolice na Pekinškoj konferenciji Ujedinjenih naroda o ženama.

Od 2001. do 2004. godine bila je savjetnica američkog predsjednika Georgea W. Busha za bioetiku.

Godine 2004. Papa Ivan Pavao II. imenovao ju je predsjednicom Papinske Akademije Socijalnih znanosti.[1]

Godine 2008. postala je američkom ambasadoricom pri Svetoj Stolici. Makar kratak, njen mandat bio je zapamćen kao vrlo ispunjen aktivnostima – zacijelo stoga što je odranije blisko surađivala s Vatikanom. Nakon što je krajem iste godine na predsjedničkim izborima u SAD pobijedio Barack Obama, Mary Ann Glendon predala je svoju ostavku na veleposlaničku dužnost, koja je na snagu stupila 19. siječnja 2009. godine.,[2] tj. dan prije nego što će B. Obama preuzeti predsjedničku dužnost.

U srpnju 2019. godine američki je državni tajnik Mike Pompeo najavio osnivanje Komisije za neotuđiva prava, američke globalne inicijative za zaštitu ljudskih prava, kojoj će prva predsjednica biti Mary Ann Glendon.[3]

U vremenu pred američke predsjedničke izbore 2020. godine, rad Komisije za neotuđiva prava pod njenim predsjedanjem je kritiziran kao pokušaj administracije predsjednika Donalda Trumpa da kompromitira međunarodni sustav zaštite ljudskih prava, u prvom redu u onom dijelu u kojemu taj sustav štiti prava žena i LGBT osoba.[4] Mary Ann Glendon na napade koji su krenuli s premisom da su sva ljudska prava posve jednako važna – odgovara da doista postoji stanoviti broj ljudskih prava temeljnog značaja, koja su kao prava temeljnog značaja promovirana u međunarodnim dokumentima odmah nakon II. svjetskog rata, te je među tim temeljnim pravima i pravo na slobodu vjeroispovijesti. Dodaje M. A. Glendon, da sloboda vjeroispovijesti svakako nije važnija od drugih ljudskih prava koja se nalaze u toj grupi temeljnih ljudskih prava, ali jest važnija od prava za koje se danas zalažu grupe iz zapadnog svijeta, na način kojim se ”dovodi u pitanje veličanstveni projekt ljudskih prava nakon II. svjetskog rata, i koji izaziva duboko nezadovoljstvo u zemljama u razvoju”.[5]

Udana je za odvjetnika Edwarda R. Leva, s kojim ima tri kćeri.[6]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Mary Ann Glendon, Ambassador, Holy See. United States Department of State. 14. veljače 2008. Pristupljeno 25. rujna 2020.
  2. ↑ John Thavis. 5. prosinca 2020. Point of pride: Glendon glad to have served as Vatican ambassador (engleski). Catholic News Service. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. listopada 2009. Pristupljeno 25. rujna 2020.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  3. ↑ Secretary of State Michael R. Pompeo Remarks to the Press (engleski). U.S. Department of State. 8. srpnja 2019. Pristupljeno 25. rujna 2020.
  4. ↑ Maya King. 23. srpnja 2020. Human rights advocates, top Democrats sign letter condemning Pompeo’s Commission on Unalienable Rights (engleski). Politico. Pristupljeno 25. rujna 2020.
  5. ↑ Lauretta Brown. 7. srpnja 2020. State Dept. Commission Cites Religious Freedom as ‘Foremost’ Among Rights (engleski). National Catholic Register. Pristupljeno 7. kolovoza 2020.
  6. ↑ Doris Donnelly. 24. studenoga 2008. Soft Power and Hope: Mary Ann Glendon on the art of diplomacy (engleski). America. Pristupljeno 25. rujna 2020.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]