Mislav Kolakušić rođen je 15. rujna1969. u Zagrebu u Republici Hrvatskoj. Nakon završene Srednje škole upravnog smjera u Zagrebu upisao je i završio Pravni fakultet u Zagrebu. Od 1998. do 2000. godine radi kao sudački vježbenik na Trgovačkom sudu u Zagrebu te na Općinskom i Županijskom sudu u Zagrebu. Pravosudni ispit položio je 2000. godine nakon čega nastavlja karijeru kao sudski savjetnik na Trgovačkom sudu u Zagrebu (parnični, registarski i ovršni odjel). Od 2001. do 2005. godine radi na radno-financijskom odjelu Upravnog suda Republike Hrvatske, a od 2005. do 2011. kao viši sudski savjetnik na istom sudu. Godine 2011. postaje sudac na Trgovačkom sudu u Zagrebu.[1]
Nakon što je postao zastupnik u Europskom parlamentu, 2019. godine najavio je svoju kandidaturu na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske koji trebaju biti održani u prosincu 2019. godine.[3] U lipnju 2019. godine istraživanja javnosti pokazivala su relativno slabu podršku njegovoj kandidaturi,[4] da bi već u srpnju ta podrška znatno narasla, učinivši ga relevantnim sudionikom u predizbornoj utrci.[5]
Voditelj radionica iz Ustavnog prava Pravosudne akademije 2010.g.
Član radne skupine za izradu zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu 2007/2008.g.
Predavač na savjetovanju Upravno pravo-aktualnosti upravnog sudovanja i prakse u organizaciji Inženjerskog biroa d.d. i Upravnog suda RH, Opatija, 27. i 28. rujan 2007.g.
Predavač i voditelj radionice na savjetovanju Upravno pravo i upravni postupak u praksi, u organizaciji Inženjerskog biroa d.d. i Upravnog suda RH, Opatija, 12. i 13. listopad 2006.g.
Voditelj radionice u organizaciji Pravosudne akademije i CARDS 2004.g. Twinning Project Support to more efficient, effective and modern operation and functioning of the Administrative Court of the Republic of Croatia, „Pristup sudskoj praksi suda EU i europskog suda za ljudska prava te drugim izvorima europskog prava“ – 2008.g.
Zbornik odluka 1977. – 2007. Upravnog suda RH, Narodne novine d.d., stručni suradnik u izradi i publikaciji, autor pojmovnog i zakonskog kazala
Autor stručnih radova iz područja službeničkih radnih odnosa i poreznog prava: Postupak radi povrede službene dužnosti državnih službenika i namještenika, te udaljenje iz službe, Inženjerski biro d.d. 2006.g.; Državna služba na određeno vrijeme Inženjerski biro d.d. 2007.g.; Državni službenici, stavljanje na raspolaganje vladi RH i prestanak državne službe Inženjerski biro d.d. 2007.g.; Zakon o državnim službenicima – područje primjene s osvrtom na zaposlene u tijelima jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, Inženjerski biro d.d. 2008.g.; Upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost, pravo na obračun i odbitak poreza na dodanu vrijednost, Inženjerski biro d.d. 2008.g.[1]
Kao hrvatski pravnik i sudac Mislav Kolakušić je često javnim istupima, govoreći prije svega o pravnim temama aktualnima u Republici Hrvatskoj. Za vrijeme Vlade Zorana Milanovića 2013. godine, sudac Kolakušić je na ocjenu ustavnosti Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi,[6] što je pridonijelo da nakon dugotrajnih javnih polemika dođe i do izmjena spornog zakona.[7] Kolakušić je u javnim nastupima u to doba zastupao tezu da su posljedice tog zakone nesagledive i da se mogu uspoređivati sa štetom počinjenom tijekom privatizacije 90-ih godina.[8] Zbog iznošenja takvih stavova došao je pod udar dijela medija i ministra financija Slavka Linića koji su ga pokušavali javno kompromitirati.[9][10]
Osim Kolakušića, i mnogi drugi analitičari i pravnici kritizirali su predstečajne nagodbe zbog neravnopravnosti vjernovnika i dužnika i pozivali na ukidanje tog zakona.[11]
Kao sudac, Mislav Kolakušić zalagao se u svojim javnim nastupima i za kompletnu izmjenu trgovačkog zakonodavstva, nepromjenjivost zakonske regulative u razdoblju od najkraće 4 godine, transparentnost postupaka donošenja zakona, transparentnost poslovanja poduzetnika, odgovornost osnivača trgovačkih društava cjelokupnom imovinom, skraćenje sudskih postupaka te smanjenje ukupnog broja sudskih predmeta.[12][13][14][15][16]
2015. godine Kolakušić podnosi ustavnu tužbu Ustavnom sudu zbog sumnje na protuustavni izbor članova Državnog sudbenog vijeća.[17][18][19]
2017. godine sudac Mislav Kolakušić u nizu javnih istupa kritizirao je donošenje Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, poznatijeg kao Lex Agrokor kao i način njegovog donošenja, s obzirom na to da se ni danas ne zna tko ga je pisao.[20][21][22][23][24]
U travnju iste godine Kolakušić je izuzet iz postupka stečaja trgovačkog društva Konzum d.d.[25]
Kolakušić je u više navrata u medijima označavan kao kandidat za ministra pravosuđa, a u anketi jednog utjecajnog portala preko 92% ispitanih je izjavilo da ga podupire u kandidaturi za suca Ustavnog suda.[28] Kolakušić se ne libi ni izravno obraćati građanima braneći svoje postupanje pravom na slobodu govora kao pojedinca, ali i kao pravnog stručnjaka.[29]
U intervjuu za dnevni list "24 sata", Kolakušić je izjavio da se zakoni u Republici Hrvatskoj pišu po narudžbama raznih lobija te označio korupciju kao najveći problem u Republici Hrvatskoj.[30] U svom radu kao posebno problematičan ističe i Ovršni zakon, te tijekom 2017. godine mnogo puta istupa dajući prijedloge za razne izmjene ovršnog postupka.[31][32][33][34][35][36][37]
Nakon što je na izborima za Europski parlament 2019. godine osvojio zastupnički mandat, u predsjedničkoj kampanji 2019. godine se zalaže za ozbiljne ustavne promjene u R Hrvatskoj, te za drastične korake u reformi javne uprave.[38]