HAŠK 1903 | |||
---|---|---|---|
Puno ime | Hrvatski akademski športski klub | ||
Osnovan | 6. studenoga 1903. | ||
Igralište | Tuškanac (1903. – 1912.) Elipsa (1905. – 1912.) Sokolski stadion (1912. – 1945.) | ||
Kapacitet | 3000 | ||
Predsjednik | Ante Plazina | ||
Trener | Ivan Piplica | ||
Liga | 3. NL – Centar | ||
2021./22. | 10.[1] | ||
| |||
Trenutačna sezona |
HAŠK Zagreb je nogometni klub iz Zagreba.
U sezoni 2022./23. se natječe u 3. NL – Centar.
Nogometni odjel HAŠK-a je nastao 1903. godine. Svoju prvu javnu utakmicu je odigrao protiv PNIŠK Zagreb, odigravši 1:1 u sastavu Hinko Würth – Josip Novak, Ivo Lipovšćak, Anđelo Grgić – Marko Kostrenčić, Dragutin Albrecht, Marko Kren, Vladimir Erbežnik i Zvonimir Bogdanović. Susret se odigrao 26. listopada 1906. na igralištu propisanih mjera na Zapadnom perivoju (teren na Marulićevom trgu).
Valja napomenuti da je hrvatski naziv za ovaj šport dao HAŠK-ovac Slavko Rutzner Radmilović.[2]
Već krajem lipnja iduće godine u Pragu je igrala hrvatska nogometna reprezentacija protiv praške Slavije, no važno je napomenuti da su većinu hrvatskih igrača činili HAŠK-ovci.
Najveće zasluge za utemeljenje Hrvatskog športskog saveza 1910. pripadaju HAŠK-u.
Prvih godina je HAŠK igrao na nekoliko igrališta, a 1912. konačno je napravio svoj stadion.
Godine 1938. klub je osvojio svoj prvi naslov državnog prvaka.
Dana 4. lipnja 1945. komunističke vlasti ukinule su klub. Točnije, dekretom ministra narodnog zdravlja Federalne Hrvatske HAŠK je zabranjen i raspušten. Klupska tragedija nije stala na tome. Godine 1946. uslijedila je smišljena pljenidba cjelokupne HAŠK-ove imovine (uključujući i arhivsku građu). Pravni presedan bilo je Rješenje koje je izdano dan ranije od dana odlučivanja na tzv. skupštini kluba kojeg se kreiralo i nasilno nametnulo kao sljednika FD "Akademičar". Tako da je imovinsko-pravni sljednik HAŠK-a postao Hrvatsko akademsko športsko društvo Mladost koji nema nogometnu sekciju. Tako klub nije djelovao od 1945. godine do 1990. godine. Dana 23. studenoga 1990. klub je obnovljen, a ponovno je registriran 14. prosinca iste godine. Osamostaljenjem Hrvatske pokušalo se prisvojiti HAŠK-ovu sljednost, Dinamu je ime bilo u tu svrhu promijenjeno u HAŠK-Građanski. Nakon par godina sporenja, klubu je priznata sljednost.
Nogometni klub Naftaš HAŠK Zagreb nastao je fuzijom drugoligaša Naftaš Ivanića i zagrebačkog ligaša HAŠK-a. Dugo nije bilo jasno kako će izgledati druga HNL u sezoni 2006./07. Razlog tome je bio upravo klub NK Naftaš iz Ivanić-Grada. Kao zanimljivost, već prije se Naftaš bio spojio s klubom iz druge županije, topolovečkim TŠK-om, nakon što je potonji ispao iz 1. HNL. Bila je rasprava bi li se klub trebao ugasiti ili ne. Ako bi nestao klub, liga bi imala samo 15 članova umjesto 16. Ipak, odluka je bila drukčija. Fuzijom sa zagrebačkim niželigašem HAŠK-om klub je opstao.
Danas je sjedište HAŠK-u na adresi Donje Svetice 87, Zagreb.
Klupske su boje crvena, bijela i zlatna. Sve se nalaze i u klupskom grbu, a kriterij odabira klupskih boja je bio taj što su te boje nazočne u grbovima hrvatskih pokrajina.
Autor znaka je bio prof. Branko Šenoa, a današnji izgled napravio je akademski slikar Menci Klement Crnčić na nagovor Hinka Würtha.
Klub je igrao na nekoliko terena. U početku je igrao na klizalištu zapadnog perivoja ispred Sveučilišne knjižnice, i to samo ljeti. Poslije je preselio na Elipsu (iza Realne ili Donjogradske gimnazije). Godine 1911. HAŠK je unajmio terene Zagrebačke nadbiskupije u Maksimiru. Godine 1912. konačno je zgotovljeno vlastito igralište.
Poslije rata planiralo se napraviti novi stadion na zapadnom dijelu parka u Maksimiru, za što se i kupilo zemljište, no zbog novčarske krize planovi su propali.
|