Nagrada Europske unije za književnost

Nagrada Europske unije za književnost
'The European Union Prize for Literature'
Osnivač Europska unija
Osnutak 2009.
Područje Književnost

Nagrada Europske unije za književnost (The European Union Prize for Literature: EUPL) nagrada je koju dodjeljuje Europska unija od 2009. godine u području književnosti. Cilj je njome prepoznati nove izvanredne književne talente iz cijele Europe i promovirati cirkulaciju i prevođenje književnih djela među europskim državama te istaknuti kreativnost i raznolikost kontinenta.

EUPL organizira partnerski konzorcij koji čine Europsko vijeće pisaca (EWC), Federacija europskih izdavača (FEP) te Europska i Međunarodna federacija knjižara (EIBF) uz potporu Europske komisije. Nagrada se financira programom Europske unije Kreativna Europa i dostupna je svim zemljama koje sudjeluju u ovom programu.[1]

Nacionalni žiriji u trećini zemalja članica naizmjenično imenuju nagrađene autore. Na taj će način sve zemlje koje imaju pravo na potporu u okviru programa Kreativna Europa biti predstavljene tijekom trogodišnjeg razdoblja.[2]

Dobitnici primaju 5000 eura, a njihovoj se knjizi da potpora za prevođenje i promociju.

Države koje sudjeluju uključuju:[3]

Pobjednici

[uredi | uredi kôd]

2009.

[uredi | uredi kôd]
  • Austrija: Paulus Hochgatterer, Die Süße des Lebens
  • Hrvatska: Mila Pavićević, Djevojčica od leda i druge bajke
  • Francuska: Emmanuelle Pagano, Les Adolescents troglodytes
  • Mađarska: Noémi Szécsi, Kommunista Monte Cristo
  • Irska: Karen Gillece, Longshore Drift
  • Italija: Daniele Del Giudice, Orizzonte mobile
  • Litva: Laura Sintija Černiauskaitė, Kvėpavimas į marmurą
  • Norveška: Carl Frode Tiller, Innsirkling
  • Poljska: Jacek Dukaj, Lód
  • Portugal: Dulce Maria Cardoso, Os Meus Sentimentos
  • Slovačka: Pavol Rankov, Stalo sa prvého septembra (alebo inokedy)
  • Švedska: Helena Henschen, I skuggan av ett brott[4]

2010.

[uredi | uredi kôd]
  • Belgija: Peter Terrin, De bewaker
  • Cipar: Myrto Azina Chronides (Μυρτώ Αζίνα Χρονίδη), Το πείραμα (To Peírama)
  • Danska: Adda Djørup, Den mindste modstand
  • Estonija: Tiit Aleksejev, Palveränd
  • Finska: Riku Korhonen, Lääkäriromaani
  • Njemačka: Iris Hanika, Das Eigentliche
  • Luksemburg: Jean Back, Amateur
  • Rumunjska: Răzvan Rădulescu, Teodosie cel Mic
  • Slovenija: Nataša Kramberger, Nebesa v robidah: roman v zgodbah
  • Španjolska: Raquel Martínez-Gómez, Sombras de unicornio
  • Sjeverna Makedonija: Goce Smilevski (Гоце Смилевски), Сестрата на Зигмунд Фројд

2011.

[uredi | uredi kôd]
  • Bugarska: Kalin Terziyski (Калин Терзийски), Има ли кой да ви обича (Ima li koj da vi običa)
  • Češka: Tomáš Zmeškal, Milostný dopis klínovým písmem
  • Grčka: Kostas Hatziantoniou (Κώστας Χατζηαντωνίου), Αγκριτζέντο (Agrigento)
  • Island: Ófeigur Sigurðsson, Jón
  • Latvija: Inga Žolude, Mierinājums Ādama kokam
  • Lihtenštajn: Iren Nigg, Man wortet sich die Orte selbst
  • Malta: Immanuel Mifsud, Fl-Isem tal-Missier (u tal-Iben)
  • Crna Gora: Andrej Nikolaidis, Sin
  • Nizozemska: Rodaan Al Galidi, De autist en de postduif
  • Srbija: Jelena Lengold, Vašarski mađioničar
  • Turska: Çiler İlhan, Sürgün
  • Ujedinjeno Kraljevstvo: Adam Foulds, The Quickening Maze[5]

2012.

[uredi | uredi kôd]
  • Austrija: Anna Kim, Die gefrorene Zeit
  • Hrvatska: Lada Žigo, Rulet
  • Francuska: Laurence Plazenet, L’amour seul
  • Mađarska: Viktor Horváth, Török tükör
  • Irska: Kevin Barry, City of Bohane
  • Italija: Emanuele Trevi, Qualcosa di scritto
  • Litva: Giedra Radvilavičiūtė, Šiąnakt aš miegosiu prie sienos
  • Norveška: Gunstein Bakke, Maud og Aud. Ein roman om trafikk
  • Poljska: Piotr Paziński, Pensjonat
  • Portugal: Afonso Cruz, A Boneca de Kokoschka
  • Slovačka: Jana Beňová, Café Hyena: Plán odprevádzania
  • Švedska: Sara Mannheimer, Handlingen[6]

2013.

[uredi | uredi kôd]
  • Belgija: Isabelle Wéry, Marilyn désossée
  • Bosna i Hercegovina: Faruk Šehić, Knjiga o Uni
  • Cipar: Emilios Solomou (Αιμίλιος Σολωμού), Hμερολóγιο μιας απιστίας (Emerológio mias apistías)
  • Danska: Kristian Bang Foss, Døden kører Audi
  • Estonija: Meelis Friedenthal, Mesilased
  • Finska: Katri Lipson, Jäätelökauppias
  • Njemačka: Marica Bodrožić, Kirschholz und alte Gefühle
  • Luksemburg: Tullio Forgiarini, Amok: Eng Lëtzebuerger Liebeschronik
  • Sjeverna Makedonija: Lidija Dimkovska (Лидија Димковска), Резервен живот (Rezerven život)
  • Rumunjska: Ioana Pârvulescu, Viața începe vineri
  • Slovenija: Gabriela Babnik, Sušna doba
  • Španjolska: Cristian Crusat, Breve teoría del viaje y el desierto

2014.

[uredi | uredi kôd]
  • Albanija: Ben Blushi, Otello, Arapi i Vlorës
  • Bugarska: Milen Ruskov (Милен Русков), Възвишение (Vǎzvišenie)
  • Češka: Jan Němec, Dějiny světla
  • Grčka: Makis Tsitas (Μάκης Τσίτας), Μάρτυς μου ο Θεός (Mártis mou o Theós)
  • Island: Oddný Eir, Jarðnæði
  • Latvija: Jānis Joņevs, Jelgava 94
  • Lihtenštajn: Armin Öhri, Die dunkle Muse: Historischer Kriminalroman
  • Malta: Pierre J. Mejlak, Dak li l-Lejl Iħallik Tgħid
  • Crna Gora: Ognjen Spahić, Puna glava radosti
  • Nizozemska: Marente de Moor, De Nederlandse maagd
  • Srbija: Uglješa Šajtinac (Угљеша Шајтинац), Сасвим скромни дарови (Sasvim skromni darovi)
  • Turska: Birgül Oğuz, Hah
  • Ujedinjeno Kraljevstvo: Evie Wyld, All the Birds, Singing[7][2]

2015.

[uredi | uredi kôd]
  • Austrija: Carolina Schutti, Einmal muss ich über weiches Gras gelaufen sein
  • Hrvatska: Luka Bekavac, Viljevo
  • Francuska: Gaëlle Josse, Le dernier gardien d’Ellis Island
  • Mađarska: Edina Szvoren, Nincs, és ne is legyen
  • Irska: Donal Ryan, The Spinning Heart
  • Italija: Lorenzo Amurri, Apnea
  • Litva: Undinė Radzevičiūtė, Žuvys ir drakonai
  • Norveška: Ida Hegazi Høyer, Unnskyld
  • Poljska: Magdalena Parys, Magik
  • Portugal: David Machado, Índice médio de felicidade
  • Slovačka: Svetlana Žuchová, Obrazy zo života M.
  • Švedska: Sara Stridsberg, Beckomberga: ode till min familj[3]

2016.

[uredi | uredi kôd]
  • Belgija: Christophe Van Gerrewey, Op de Hoogte
  • Bosna i Hercegovina: Tanja Stupar-Trifunović (Тања Ступар Трифуновић), Сатови у мајчиној соби (Satovi u majčinoj sobi)
  • Cipar: Antonis Georgiou (Αντώνης Γεωργίου), Ένα άλπουμ ιστορίες (Éna álpoum istoríes)
  • Danska: Bjørn Rasmussen, Huden er det elastiske hylster der omgiver hele legemet
  • Estonija: Paavo Matsin, Gogoli disko
  • Finska: Selja Ahava, Taivaalta tippuvat asiat
  • Njemačka: Benedict Wells, Vom Ende der Einsamkeit
  • Luksemburg: Gast Groeber, All Dag verstoppt en aneren
  • Rumunjska: Claudiu M. Florian, Vârstele jocului. Strada Cetății.
  • Slovenija: Jasmin B. Frelih, Na/pol
  • Španjolska: Jesús Carrasco, La tierra que pisamos
  • Sjeverna Makedonija: Nenad Joldeski (Ненад Јолдески), Секој со своето езеро (Sekoj so svoeto ezero)

2017.

[uredi | uredi kôd]
  • Albanija: Rudi Erëbara, Epika e yjeve të mëngjesit
  • Bugarska: Ina Vultchanova (Ина Вълчанова), Остров Крах (Ostrov Krah)
  • Češka: Bianca Bellová, Jezero
  • Grčka: Kallia Papadaki (Κάλλια Παπαδάκη), Δενδρίτες (Dendrítes)
  • Island: Halldóra K. Thoroddsen, Tvöfalt gler
  • Latvija: Osvalds Zebris, Gaiļu kalna ēnā
  • Malta: Walid Nabhan, L-Eżodu taċ-Ċikonji
  • Crna Gora: Aleksandar Bečanović, Arcueil
  • Nizozemska: Jamal Ouariachi, Een honger
  • Srbija: Darko Tuševljaković, Jaz
  • Turska: Sine Ergün, Baştankara
  • Ujedinjeno Kraljevstvo: Sunjeev Sahota, The Year of the Runaways[8]

2018.

[uredi | uredi kôd]

Godine 2018. nagrada Europske unije za književnost slavila je desetu godišnjicu. Organizirano je natjecanje na koje su se mogli prijaviti svih 108 prijašnjih pobjednika. Pet je pobjednika:[9]

  • Luksemburg: Jean Back, Europäesch Wolleken
  • Sjeverna Makedonija: Lidija Dimkovska (Лидија Димковска), Кога заминав од „Карл Либкнехт“ (Koga zaminav od „Karl Liebknecht“)
  • Luksemburg: Gast Groeber, Aktuelle Wetterwarnung: überwiegend dichter Nebel
  • Srbija: Jelena Lengold, Jasmin i smrt
  • Rumunjska: Ioana Pârvulescu, O voce

2019.

[uredi | uredi kôd]
  • Austrija: Laura Freudenthaler, Geistergeschichte
  • Finska: Piia Leino, Taivas
  • Francuska: Sophie Daull, Au grand lavoir
  • Mađarska: Réka Mán-Várhegyi, Mágneshegy
  • Gruzija: Beqa Adamashvili (ბექა ადამაშვილი), ამ რომანში ყველა კვდება (am romanshi q’vela k’vdeba)
  • Grčka: Nikos Chryssos (Νίκος Χρυσός), Καινούργια μέρα (Kainourgia mera)
  • Irska: Jan Carson, The Firestarters
  • Italija: Giovanni Dozzini, E Baboucar guidava la fila
  • Litva: Daina Opolskaitė, Dienų piramidės
  • Poljska: Marta Dzido, Frajda
  • Rumunjska: Tatiana Țîbuleac, Grădina de sticlă
  • Slovačka: Ivana Dobrakovová, Matky a kamionisti
  • Ukrajina: Haska Shyyan (Гаська Шиян), За спиною (Za spynoju)
  • Ujedinjeno Kraljevstvo: Melissa Harrison, All Among the Barley

2020.

[uredi | uredi kôd]

2021.

[uredi | uredi kôd]
  • Albanija: Tom Kuka, Flama
  • Armenija: Aram Pachyan (Արամ Պաչյան), P/F
  • Bugarska: Georgi Bardarov (Георги Бърдаров), Absolvo te
  • Češka: Lucie Faulerová, Smrtholka
  • Island: Sigrún Pálsdóttir, Delluferðin
  • Latvija: Laura Vinogradova, Upe
  • Malta: Lara Calleja, Kissirtu kullimkien
  • Nizozemska: Gerda Blees, Wij zijn licht
  • Portugal: Frederico Pedreira, A Lição do Sonâmbulo
  • Srbija: Dejan Tiago Stanković, Zamalek
  • Slovenija: Anja Mugerli, Čebelja družina
  • Švedska: Maxim Grigoriev, Europa
  • Tunis: Amine Al Ghozzi (أمين الغزي), زندالي ليلة 14 جانفي 2011 (zindali laylat 14 janfi 2011)[12]

2022.

[uredi | uredi kôd]

Godine 2022. promijenio se način davanja nagrada: sedmeročlani žiri nagrađuje samo jednoga pobjednika s pet dodatnih djela koja treba spomenuti (special menitons).[13]

Pobjednik:

  • Gruzija: Iva Pezuashvili (ივა ფეზუაშვილი), ბუნკერი (bunk’eri)

Spomena vrijedni:

  • Belgija: Gaea Schoeters, Trofee
  • Bosna i Hercegovina: Slađana Nina Perković, U jarku
  • Irska: Tadhg Mac Dhonnagáin, Madame Lazare
  • Španjolska: Jacobo Bergareche, Los días perfectos
  • Ukrajina: Євгенія Кузнєцова (Yevhenia Kuznjecova), Спитайте Мієчку (Spitajte Miječku)

2023.

[uredi | uredi kôd]

Pobjednik:

Spomena vrijedni:

  • Cipar: Χάρη Ν. Σπανού (Hari N. Spanou), Φυλάκιο (Fylákio)
  • Estonija: Tõnis Tootsen, Ahvide pasteet. Ühe ahvi mälestusi ja mõtteid
  • Finska: Iida Rauma, Hävitys
  • Francuska: Maud Simonnot, L’heure des oiseaux
  • Kosovo: Ag Apolloni, Kësulëkuqja, përrallë për të rritur

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Proglašeni dobitnici Nagrade EU za književnost – EUPL. deskkultura.hr. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
  2. ↑ a b Dobitnici nagrade Europske unije za književnost bit će objavljeni u Frankfurtu. min-kulture.gov.hr. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
  3. ↑ a b Home | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
  4. ↑ Anthology 2009 | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. svibnja 2021. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
  5. ↑ Winners of the 2011 European Union Prize for Literature | European Union Prize for Literature. web.archive.org. 1. ožujka 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. ožujka 2014. Pristupljeno 12. siječnja 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  6. ↑ EU Prize for Literature picks 12-to-read | euronews, generation y. web.archive.org. 14. listopada 2012. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. listopada 2012. Pristupljeno 12. siječnja 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  7. ↑ Press corner. European Commission - European Commission (engleski). Pristupljeno 12. siječnja 2022.
  8. ↑ Announcement of winners of the 2017 European Union Prize for Literature — European Union Prize for Literature. web.archive.org. 23. travnja 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. travnja 2017. Pristupljeno 12. siječnja 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  9. ↑ The EUPL 10th Anniversary Edition | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
  10. ↑ European Union Prize for Literature announces 2020 laureates | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
  11. ↑ Maša Kolanović dobila Nagradu Europske unije za književnost. tportal.hr. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
  12. ↑ European Union Prize for Literature announces the 2021 laureates | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. listopada 2021. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
  13. ↑ European Union Prize for Literature announces the 2022 winner and special mentions | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Pristupljeno 27. kolovoza 2022.
  14. ↑ European Union Prize for Literature announces the 2023 winner and special mentions | EU Prize for Literature. www.euprizeliterature.eu. Pristupljeno 3. prosinca 2023.