Natko Devčić

Natko Devčić
Životopisni podatci
Rođenje	30. lipnja 1914. Glina, Hrvatska, Glina Hrvatska
Smrt	4. rujna 1997. Zagreb, Hrvatska, Zagreb Hrvatska
Djelo
Razdoblje	1928. – 1997.
Poznatija djela	Istarska suita za orkestar Simfonija za orkestar Fibula za dva orkestra Panta rei za klavir i orkestar Labinska vještica (opera) Kantata o bezimenima Odrazi za komorni ansambl Structures volantes za harfu Gudački kvartet Osorski triptihon
Nagrade
Nagrade	Nagrada Grada Zagreba Nagrada Josip Štolcer Slavenski Nagrada Vladimir Nazor
Portal o glazbi
Portal o životopisima

Natko Devčić (Glina, 30. lipnja 1914. – Zagreb, 4. rujna 1997.^[1]) bio je hrvatski skladatelj, pijanist, glazbeni teoretičar i akademik.

Životopis

Natko Devčić rodio se 1914. godine u Glini. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu studirao je i 1937. diplomirao glasovir u klasi Antonije Geiger-Eichhorn te dvije godine poslije i kompoziciju u klasi Franje Dugana. U Zagrebu je apsolvirao i studij prava.^[2] Svoje je pijanističko umijeće usavršavao kod Svetislava Stančića na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a skladateljske je spoznaje upotpunio specijalizacijama na Nacionalnom konzervatoriju u Parizu (1955.), kod Josepha Marxa na Visokoj školi za glazbu u Beču (1959./60.), ljetnom tečaju kompozicije u Darmstadtu (1965.) i Sveučilištu Columbia u New Yorku (1967./68.).^[3]

Odmah poslije završenih studija 1939. bio je tri godine angažiran kao učitelj Srednje glazbene škole Državnoga konzervatorija u Zagrebu (današnje Muzičke akademije).

1942. godine su ga vlasti NDH uhitile zbog suradnje s komunistima. U zatvoru provodi punu godinu dana, najprije u Zagrebu a onda i u logoru u Jasenovcu. U proljeće 1943. pridružuje se partizanima, radeći u kazališnim družinama i organizirajući glazbeni život u Moslavini, Banovini i Dalmaciji. 1945. godine se vraća na Muzičku akademiju u Zagrebu, gdje 1947. postaje izvanredni, a 1961. redoviti profesor za kolegij harmonija.^[4]

Ujedno je od 1945. tajnik, a potom i pomoćnik rektora Muzičke akademije.^[3]

Sve do umirovljenja bio je profesor Muzičke akademije u Zagrebu, gdje je predavao harmoniju, harmonijsku analizu i aspekte suvremene glazbe. Bavio se i glazbenom publicistikom te povremeno nastupao i kao pijanist, izvodeći vlastite skladbe.^[5]

Natko Devčić bio je član, a u razdoblju od 1964. do 1971. i predsjednik Hrvatskoga društva skladatelja, te član Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika. Od 1966. do 1971. bio je i tajnik jugoslavenske sekcije Međunarodnoga društva za suvremenu glazbu (engl. International Society for Contemporary Music). Godine 1980. postao je član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: od 1988. bio je izvanredni član, a redovitim članom postao je 1991.^[6]

Opisujući svoj skladateljski put, jednom je prigodom rekao:

»Prešao sam golemu udaljenost u svojoj želji da idem naprijed. Prvotna znatiželja pretvara se vremenom u otkrivanje nekih stvari nezamjetnih u drugim djelima, koje se otkrivaju tek kad se čovjek želi okušati na nepoznatom području. Tada nalaziš nešto što pripada tvom vlastitom ja. I tada nije više riječ samo o znatiželji. Tu znatiželju, nakon što je potaknula određeno stanje ili razinu na kojoj postojiš, izbrisat će neki drugi impuls ili potreba (nužnost da se izraziš na određeni način) te će ubrzo biti zaboravljena.«^[3]

Djela

Skladbe (izbor)

Devčićev opus obuhvaća vrlo raznolike glazbene oblike, od skladba za zbor do komorne i simfonijske glazbe. Njegova su djela u početku bila obilježena sklonošću prema folkloru i narodnoj glazbi, ali ti su modeli u kasnijim skladbama potpuno iščezli pod utjecajem njegova otpora prema eklekticizmu i epigonstvu koji služe kao neka vrsta racionalnoga i svjesnoga korektiva. Devčić nikada nije imao predrasuda prema novim tendencijama i težnjama, nego ih je promišljeno nastojao uključiti u svoje skladbe.^[3]

• Valse mélancolique za klavir (1928./29.)
• Intermezzo u As-duru za klavir (1936.)
• Sonata-fantazija u e-molu za klavir (1940.)
• Mitraljeza za mješoviti zbor (1944.)
• Ognjeni vlak za mješoviti zbor (1944.)
• Istarska suita za orkestar (1948.)
• Uvertira mladosti za orkestar (1950.)
• Simfonija za orkestar (1953.)
• Balada za klavir i orkestar (1953.)
• Labinska vještica, opera (1957.)
• Concertino za violinu i komorni orkestar (1958.)
• Kantata o bezimenima za komorni zbor i 12 instrumenata (1959.)
• Naši dani za zbor i komorni ansambl (1964.)
• Odrazi za komorni ansambl (1965.)
• Fibula za dva orkestra (1967.)
• Structures volantes za harfu (1971.)
• Non nova za orkestar (1972.)
• Panta rei za klavir i orkestar (1973.)
• Entre nous za orkestar (1975.)
• ...ma non troppo... za puhački kvintet (1978.)
• Gudački kvartet (1987.)
• Mala suita za violu solo (1988.)
• Dvije studije za klavir (1989.)
• Osorski triptihon za baritona i gudački ansambl (1990.)

Za detaljan popis Devčićevih prijavljenih djela vidi HDS ZAMP: Natko Devčić (popis djela)

Teorijski i pedagoški radovi

• Devčić, Natko: Zadaci iz harmonije, Zagreb: Muzička akademija, 1962.
• Članci i natuknice o harmoniji i suvremenoj glazbi u: K. Kovačević (ur.): Muzička enciklopedija (sv. I-III), Zagreb: JLZ, 1971. – 1977.
• Devčić, Natko: »Strukturirani koncert. U povodu jedne nesvakidašnje londonske glazbene praizvedbe«, u: Selem, P. (ur.): Novi zvuk. Izbor tekstova o suvremenoj glazbi, Zagreb: Matica hrvatska, 1972., str. 209-213.
• Devčić, Natko: HARMONIJA, Zagreb: Školska knjiga, 1975. / 2. izmijenjeno izd. 1993. i reizdanje 2006. ISBN 953-0-21727-7
• Devčić, Beata & Devčić, Natko: SOLFEGGIO – I. sv.: Intervali / II. sv.: Ritam, Zagreb: Muzička akademija, 1979. / 1981.
• Devčić, Natko: Harmonijska komponenta u glazbenom djelu Ive Mačeka, Zagreb: MIC KDZ, 1994.

Nagrade i priznanja

• 1946. – Savezna nagrada
• 1947. – Savezna nagrada
• 1950. – Savezna nagrada
• 1955. – Nagrada Grada Zagreba
• 1957. – Nagrada Grada Zagreba
• 1960. – Nagrada Grada Zagreba
• 1974. – Vjesnikova nagrada Josip Štolcer Slavenski
• 1979. – Nagrada Vladimir Nazor (godišnja nagrada za 1978. za skladbu ...ma non troppo...)
• 1983. – Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (za 1982.)
• 1984. – Nagrada Andrija Patricij Petrić Osorskih glazbenih večeri za djelo Lirska scena

Literatura

1. Andreis, Josip: Povijest glazbe 4, Zagreb: SNL, 1989., str. 410-414. ISBN 86-329-0174-5
2. Gligo, Nikša: »Natko Devčić – In memoriam«, u: Bezić, J. (ur.): Natko Devčić 1914. – 1997. Spomenica posvećena preminulom akademiku Natku Devčiću, redovitom članu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Spomenica preminulim akademicima, sv. 86), Zagreb: HAZU, 1999., str. 9-23.
3. Gligo, Nikša:Varijacije razvojnog kontinuiteta: Skladatelj Natko Devčić, Zagreb: Muzički informativni centar, 1985.
4. Kovačević, Krešimir: »DEVČIĆ, Natko«, u: Kovačević, K. (ur.), Muzička enciklopedija, Zagreb: JLZ, 1971., sv. 1, str. 440.
5. Kovačević, Krešimir: Muzičko stvaralaštvo u Hrvatskoj 1945-1965, Zagreb: Udruženje kompozitora Hrvatske, 1966., str. 188.
6. Marion-Kesić, Ksenija: »NATKO DEVČIĆ«, u: Salter, L.: Vodič kroz klasičnu glazbu, Zagreb: Mladost, 1983., str. 223.

Izvori

1. Hrvatska enciklopedija: Devčić, Natko, pristupljeno 14. studenog 2013.
2. K. Kovačević: Muzičko stvaralaštvo u Hrvatskoj 1945-1965, str. 188.
3. Hrvatsko društvo skladatelja: Natko Devčić  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. studenoga 2013. (Wayback Machine), pristupljeno 5. studenog 2013.
4. Petrović, Tihomir. Rujan 2007. NATKO DEVČIĆ (Glina, 30. lipnja 1914. – Zagreb, 4. rujna 1997) (PDF). THEORIA, godina IX, broj 9,. IX (9): 38. Pristupljeno 22. kolovoza 2018.
5. K. Kovačević: Muzička enciklopedija, sv. 1, str. 440.
6. N. Gligo: »Natko Devčić – In memoriam«, str. 9-23.

Vanjske poveznice

• Hrvatska enciklopedija: Devčić, Natko (životopis)
• Proleksis enciklopedija Online: Devčić, Natko (životopis)
• Hrvatsko društvo skladatelja: Natko Devčić (životopis)
• HDS ZAMP: Natko Devčić (popis prijavljenih djela)^{[neaktivna poveznica]}
• Discogs: Natko Devčić (diskografija)