Nediljko Farčić

Nediljko (Nedo) Farčić[1] (Vela Luka, 12. listopada 1941.),[2] hrvatski atletičar, trkač dugoprugaš.

Sudionik Olimpijskih igara OI 1968. u Ciudad Mexicu, u utrci 10.000 metara i u maratonu. Na 10.000 metara bio je 9., a maraton nije dovršio.[2]

Na europskom prvenstvu 1969. u Ateni bio je 17. u maratonu. Na europskom prvenstvu 1971. u Helsinkiju nije istrčao maraton do kraja, niti utrku do 10.000 metara.[3]

Pobjednik Košičkog mirovnog maratona 1967. godine.

Dio je velike skupine Hrvata odnosno športaša iz Hrvatske koji su športsku karijeru poslije drugog svjetskog rata nastavili u Srbiji, u Beogradu. Po sovjetskom uzoru, atletičari su u vojnom ili milicijskom klubu iz glavnog grada imali neusporedivo bolje uvjete. Tako je u Partizanu bilo takvih uvjeta i brojni su športaši iz Hrvatske završili u Beogradu. Tako se našao u društvu Ivana Gubijana, Zvonka Sabolovića, Petra Šegedina, Drage Štritofa, Andrije Ottenheimera, Borisa Brnada, Franje Mihalića, Zdravka Ceraja, Kreše Račića, Ivice Karasija (svi u Partizanu) te Diane Sakač Ištvanović, Dane Korice i Dunje Jutronić (Crvena zvezda).[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Muzej športa Split, Kuća slave splitskog športa
  2. ↑ a b Sports-reference.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. prosinca 2012. Pristupljeno 22. siječnja 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. ↑ Statistics Handbook Zürich 2014. - Statistike europskih prvenstava, str.
  4. ↑ Pero Zlatar: Franjo Mihalić: U Beogradu me ne cijene, a u Zagreb me nitko ne zove  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. siječnja 2015. (Wayback Machine), Jutarnji list, 10. siječnja 2010.
Nedovršeni članak Nediljko Farčić koji govori o atletičaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.