Nemanjići – rađanje kraljevine | |
---|---|
Plakat za prvu sezonu TV-serije | |
Naslov izvornika | Немањићи — рађање краљевине |
Scenarist | Gordan Mihić |
Redatelj | Marko Marinković |
Glumci | Vojin Ćetković Mladen Nelević Sloboda Mićalović Dubravka Mijatović |
Država podrijetla | Srbija |
Jezik | srpski |
Broj epizoda | 13 |
Broj sezona | 1 |
Produkcija | |
Izvršni producent(i) | Ivan Pribićević Igor Vranjković |
Urednik | Marko Novaković |
Trajanje epizode | 45 minuta |
Prikazivanje | |
TV kuća | RTS 1, Radiotelevizija Srbije |
Emitiranje | 17. veljače 2018. – 6. svibnja 2018. |
Vanjske poveznice | |
Internetska stranica | |
Članak o seriji na IMDb-u |
Nemanjići – rađanje kraljevine srbijanska je povijesno-dramska televizijska serija snimana od 2017. čije je premijerno prikazivanje počelo 17. veljače 2018. na mreži RTS 1.[1][a]
Predstavlja najveći produkcijski pothvat u povijesti srbijanske televizije jer je za nju angažirano 218 glumaca i 2700 statista, a snimana je na više od 200 lokacija. Serijalom koji je obuhvatio 200 godina vladavine najutjecajnije srpske srednjovjekovne dinastije obilježava se 800 godina od nastanka Kraljevine Srbije i krunjenja Stefana Prvovjenčanog. Projekt je nastao u režiji Marka Marinkovića, a po scenariju Gordana Mihića i produkciji Radiotelevizije Srbije.
Uloga Stefana Nemanje povjerena je Mladenu Neleviću, a njegove supruge Ane Nemanjić Dubravki Mijatović; njihove sinove Stefana Prvovjenčanog, Vukana Nemanjića i Rastka Nemanjića – Svetog Savu poimence glume Vojin Ćetković, Nebojša Glogovac i Dragan Mićanović; prvu srpsku kraljicu, mletačku princezu Anu Dandolo, tumači Sloboda Mićalović.
Pilot-epizoda emitirana je 31. prosinca 2017. kao novogodišnji specijal. Međutim, prva epizoda emitirana je tek 17. veljače 2018.[2] Nakon pilot-epizode reakcije su uglavnom bile negativne poslije višemjesečnih iščekivanja.[3] Kritike su uglavnom bile vezane za jezik kojim se govori u seriji, efekte i spornu glumu.[4]
Serija predstavlja najveći produkcijski pothvat u povijesti srbijanske televizije[5] jer je za nju angažirano 218 glumaca i 2700 statista, a snimana je na više od 200 lokacija.[6] Serijalom koji je obuhvatio 200 godina vladavine najutjecajnije srpske srednjovjekovne dinastije[7] obilježava se 800 godina od nastanka Kraljevine Srbije i krunidbe Stefana Prvovjenčanog.[8] Projekt je nastao u režiji Marka Marinkovića, a po scenariju Gordana Mihića i u produkciji Radiotelevizije Srbije.[9]
Stefan Nemanja od naroda traži i dobiva pristanak za početak borbe za spas i slobodu svih porobljenih srpskih zemalja.[10] Bizantski car Manuel Komnen umire i u Bizantu izbija borba za vlast. Nemanja namjerava napasti Bizant.[11] Nemanja pomaže vojsci Svetog Rimskog Carstva omogućavanjem sigurnog prolaza i hrane za Treći križarski rat. Raška i Stefan ne smiju priznati međusobnu ljubav koju ne mogu ostvariti.[12]
Rastko postaje monah. Stefan i Eudokija vjenčaju se u crkvi.[13] Vukan obećava papi da će širiti katolicizam u svojoj zemlji (Zeti). Raška namjerava napustiti dvor.[14] Papa prihvaća Vukanovu ponudu tražeći potpunu pokornost. Stefanu se ne dopada Eudokijina neozbiljnost.[15] Stefan i Raška traže pomoć od bugarskog kralja Kalojana za povratak Stefana na prijestolje. Kalojan obećava Stefanu pomoć u sukobu s Vukanom i ugarskim kraljem.
Stefan od papinskog izaslanika Kazamarisa očekuje pomoć u vezi s približavanjem papi koji bi ga podržao u namjeri da se okruni kao kralj Srbije.[16] Papa smatra da Vukan, kao stariji brat, treba biti kralj Srbije. Kulin priopći Stefanu da želi s vojskom napasti Vukana jer ga je optužio za bogumilstvo.[17] Eudokija napušta Stefana ostavljajući ga s njihovom djecom Komnenom i Radoslavom.[18] Zbog državne koristi Stefan se oženi Anom Dandolo umjesto Raškom.
S njom dobije sina Uroša. Stefan Nemanja umire.[19] Nakon ogromnih osvajanja Bugarske Strez izdaje Stefana i priključuje se Latinima i Bugarima. Latini i Ugarska spremaju napad na Srbiju.[20] Srpska pravoslavna crkva dobiva autokefalnost. Stefan postaje kralj Srbije. Na samom kraju prve sezone serije Stefan umire u postelji zbog bolesti.[21]
Uloga Stefana Prvovjenčanog, prvog srpskog kralja, povjerena je Vojinu Ćetkoviću,[22] a uloga prve srpske kraljice, mletačke princeze Ane Dandolo, povjerena je Slobodi Mićalović.[23]
Ulogu Stefana Nemanje, velikog župana Raške, tumači Mladen Nelević,[24] a njegovu suprugu, Anu Nemanjić, tumači Dubravka Mijatović.[25]
Ulogu Vukana Nemanjića, najstarijeg sina Stefana Nemanje, tumači Nebojša Glogovac,[26] a ulogu Rastka Nemanjića – Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa, tumači Dragan Mićanović.[27][28]
Glumac | Uloga | Opis |
---|---|---|
Vojin Ćetković | Stefan Nemanjić (Prvovjenčani) | Srednji sin Stefana Nemanje i Ane. Nasljeđuje oca na prijestolju, a kasnije postaje prvi srpski kralj. |
Mladen Nelević | Stefan Nemanja | Veliki župan srpske države Raške. Odlučan i hrabar čovjek. Postaje monah i predaje vlast srednjem sinu Stefanu. |
Dragan Mićanović | Rastko Nemanjić (Sveti Sava) | Najmlađi sin Stefana Nemanje i Ane. Postaje monah i dobiva ime Sava. Kasnije postaje prvi srpski arhiepiskop. |
Nebojša Glogovac | Vukan Nemanjić | Najstariji sin Stefana Nemanje i Ane. Osporit će očevu odluku da ga naslijedi njegov brat Stefan. Zbog toga kreće u rat protiv njega. |
Dubravka Mijatović | Ana Nemanjić | Supruga Stefana Nemanje i majka Vukana, Stefana, Save i Jefimije. |
Igor Pervić | Izak II. Angel | Bizantski car. Pobjeđuje Srbe u bitci na Moravi i ubrzo udaje svoju nećakinju Eudokiju za Stefana. |
Slobodan Beštić | Aleksije III. Angel | Bizantski car. Otac princeze Eudokije i Stefanov tast. |
Aljoša Vučković | Ranijero Dandolo | Otac Ane Dandolo i sin Henrika Dandola. Drugi Stefanov tast. |
Jelena Gavrilović | Eudokija Angel | Prva supruga Stefana Nemanjića i kći bizantskog cara Aleksija Angela. Majka Radoslava, Vladislava i Komnine. |
Sloboda Mićalović | Ana Dandolo | Druga supruga Stefana Nemanjića i unuka mletačkog dužda Henrika Dandola. Majka Uroša. |
Meto Jovanovski | Manuel I. Komnen | Bizantski car. Više je puta poštedio život Stefanu Nemanji. |
Radoje Čupić | Tihomir Zavidović | Stariji brat Stefana Nemanje. Udružuje se s Bizantom i ratuje protiv brata Nemanje. U bitci kod Pantina gubi život. |
Jovan Torački | Stracimir Zavidović | Stariji brat Stefana Nemanje. U početku ratuje protiv njega s ostalom braćom, ali se kasnije mire. |
Siniša Maksimović | Miroslav Zavidović | Stariji brat Stefana Nemanje. I on ratuje s ostalom braćom protiv Nemanje, ali se mire. Napisao je Miroslavljevo evanđelje. |
Aleksandar Đurica | Vojihna | Komandant srpske vojske. |
Novak Bilbija | Fridrik I. Barbarossa | Njemački kralj. Jedan od predvodnika križarskog rata. |
Zafir Hadžimanov | Teodor I. Laskaris | Nicejski car. |
Jelena Đukić | Katalena | Vukanova supruga. |
Aleksandar Dunić | Vuk | Zetski velmoža. |
Andrej Šepetkovski | Strez | Bugarski vlastelin. |
Dimitrije Ilić | Kalojan | Bugarski kralj/car koji pomaže Stefanu da se vrati na prijestolje. |
Atila Mes | Andrija II. | Ugarski kralj. |
Ljubomir Bulajić | Stojimir | Izaslanik. |
Bogoljub Mitić | Ugljar | Bogdanov otac. |
Olivera Viktorović | Ugljareva supruga | Bogdanova majka. |
Dubravko Jovanović | Ban Kulin | Bosanski ban. |
Isidora Minić | Vojslava | Supruga Kulina Bana. |
Predrag Bjelac | Bertold IV, grof od Meranije | Istarski krajiški grof. |
Đorđe Branković | Anastas | |
Milan Čučilović | Henrik Flandrijski | |
Zlata Numanagić | Stefanova strina. | |
Milan Marić | mladi Vukan Nemanjić | |
Miloš Đurović | mladi Stefan Prvovjenčani | |
Nikola Mijatović | dječak Stefan Prvovjenčani | |
Jovana Gavrilović | mlada Raška Nemanjić | |
Stefan Radonjić | Stefan Radoslav | Najstariji sin Stefana Nemanjića i Eudokije. Stefanov nasljednik. |
Tonja Gaćina | Komnina Nemanjić | Kći Stefana Nemanjića i Eudokije. |
Branislav Ćalić | Stefan Vladislav | Drugi sin Stefana Nemanjića i Eudokije. |
Tanasije Uzunović | Antonije | Zograf. |
Ivan Nikolić |
Većina likova u seriji utemeljena je na povijesnim osobama. Međutim, postoje likovi koji su izmišljeni radi dočaravanja dalekog vremena. To su:[29]
Glumac | Uloga | Opis |
---|---|---|
Nada Šargin | Raška Nemanjić | Usvojena kći Stefana Nemanje i Ane. Zaljubljena je u Stefana. |
Miodrag Krstović | Adam | Prijatelj Stefana Nemanje i zapovjednik srpske vojske. |
Goran Sultanović | Prosigoj | Učitelj Vukana, Stefana i Save. |
Miroljub Lešo | Sluga Radoje | Savjetnik, sluga, kuhar i prijatelj obitelji Nemanjić. |
Milena Pavlović | Tisa | Žena koja luta po šumama i poljima s Branom. |
Vučić Perović | Bogdan | Ugljenarev sin, prijatelj Stefana Prvovjenčanog i zapovjednik srpske vojske. |
Ivan Zablaćanski | Bran | Čovjek koji luta po šumama i poljima s Tisom |
Luka Raco | Eudokijin ljubavnik |
Tu se ubraja i Raška Nemanjić (Nada Šargin) koju je osmislio Gordan Mihić, ali u novijim istraživanjima povjesničara pojavljuju se indicije da je na dvoru, u vrijeme vladavine Stefana Nemanjića, zbilja postojala žena s kojom je živio Stefan Nemanjić.[30]
Sezona | Epizode | Originalno emitiranje | |||
---|---|---|---|---|---|
Premijera | Finale | ||||
1. | 13 | 17. veljače 2018.[a] | 6. svibnja 2018. | ||
2. | n. p. | TBA | TBA |
Dragan Mićanović potvrdio je da će serija imati još jednu sezonu,[31] što je kasnije potvrdio i scenarist Gordan Mihić.[32] Dragan Mićanović, zbog povijesnih razloga, ne zna hoće li biti dio glumačke postave u sljedećoj sezoni.[33]
Radiotelevizija Srbije raspisala je 5. rujna 2015. natječaj za najbolji scenarij za televizijsku seriju od dvanaest epizoda kojom bi se predstavilo krunjenje Stefana Prvovjenčanog.[34] Glavni i odgovorni urednik kulturno-umjetničkog programa RTS-a Nebojša Bradić tad je izjavio: "Od prvog kraljevskog krunjenja u Žiči dijeli nas 800 godina".[35][36] Dodao je i da je riječ o prilici "za dijalog s poviješću, za nova preispitivanja i poziv za nove stvaratelje da se pozabave značajnom temom".[37] Televizija je pobjedniku, pored ekranizacije scenarija, ponudila i nagradu od pola milijuna srpskih dinara.[38] Natječaj je zaključen 31. siječnja 2016.[39]
Pet dana kasnije stručna komisija, koju su činili Milan Vlajčić – novinar i predsjednik žirija, Goran Marković – filmski scenarist i redatelj i povjesničarka Smilja Marjanović Dušanić, otvorila je pristiglih dvanaest rukopisa. U ožujku 2016. objavljeno je da je pobjednik anonimnog natječaja Gordan Mihić, čiji je scenarij potpisan šifrom "Snovi".[40][41] Mihić je tom prilikom izjavio da je RTS ovime "dobio priliku da se iskupi" jer je materijal "takav da je grijeh što to do sada nije urađeno".[42] Dodao je da se tijekom pisanja scenarija konzultirao sa suvremenim povjesničarima, kao i da je iščitavao brojne povijesne spise i svjedočanstva.[43][44] Krajem studenog 2016. RTS je objavio da će serija obuhvatiti razdoblje dvovjekovne vladavine dinastije Nemanjić – od Stefana Nemanje i podizanja Hilandara pa sve do smrti Uroša Nejakog.
Niti kojima je serijal prožet također su i "borbe velikih sila za teritorij Balkana, unutarnji sukobi, stjecanje autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve, vojni uspjesi i krvave bitke".[45] Budući da je kasnije objavljeno da prvih dvanaest epizoda završava krunjenjem Stefana Prvovjenčanog u samostanu Žiča, pojavila su se govorkanja da će serija imati više sezona i da će u njima glumiti još više glumaca koji će utjelovljivati preostale Nemanjiće.[46] Serija je umjesto dvanaest imala trinaest epizoda, a posljednja epizoda prve sezone prikazuje Stefanovo krunjenje u samostanu Žiča, a završava njegovom smrću.[47][48] Prije nego što je počelo snimanje, redatelju se kao pomoćnica pridružila Bojana Šutić, koja desetljećima živi i radi u Rimu.[49] Producentskoj kući redateljica je od velikog značaja zbog iskustva stečenog u radu s Fellinijem, Coppolom, Alom Pacinom, Jessicom Lange i drugima.[50]
Serija je snimana na više od 200 lokacija širom Srbije od kojih je Studenica prva u nizu.[51][52] Scenograf Kiril Spaseski rekao je 7. veljače 2017. da lokacije ispunjavaju očekivanja jer se težilo k tome da mjesta uglavnom budu upravo ona na kojima su živjeli ili boravili Nemanjići: "Tu smo uzeli u obzir ostatke Magličke utvrde koja je iz kasnijeg doba, ali ćemo je adaptirati kao da je iz tog doba, zatim Smederevsku utvrdu, manastirske komplekse koji su u Raškoj oblasti".[53][54][55]
Svi rekviziti završeni su prije 15. ožujka, kada je počelo snimanje. Uspješno su izrađene replike srednjovjekovnog oružja kako bi se što vjerodostojnije predstavile scene borbe i slike srpskih, mađarskih i bizantskih vojnika. Oružje za petoricu glavnih glumaca ručno je rađeno. Miloš Petrović napravio je remene na koje je stavljao spojke u duhu srednjovjekovne srpske mode. Dva tjedna prije naznačenoga datuma početka snimanja u Lipovačkoj šumi u Beogradu izgrađen je Nemanjin dvor: palisadna tvrđava, kapija dvora, selo oko dvora.[56] Tu su istovremeno za scene borbi uvježbavani konji.
U ožujku je također u spremištu luke Beograd počela zahtjevna izgradnja scenografije samostana Žiče, koja je bila oslikana (preslikana) kao nova, prikazujući tako kako je samostan izgledao kada je tek bio podignut.[57] Prva klapa snimljena je 15. ožujka na Studeničkoj rijeci, a odatle se ekipa preselila na Kopaonik, gdje su snimljene scene odlaska u Bugarsku.[58] Selidba snimateljske ekipe u studio stavila je u prvi plan kamermana Nebojšu Bašića, koji je istaknuo da je najveći izazov bio pronaći odgovarajući ton na svjetlosti vatre, svijeća i baklji. Nemanjići su potom snimani na Fruškoj gori, Kosmaju, Kalemegdanu, Lipovačkoj šumi, Boraču,[59] Sirogojnu, Smederevu, Hercegovini, Deliblatskoj peščari i na kraju u Petrovoj crkvi u Novome Pazaru.
Za potrebe serije ručno je izrađeno 800 kostima na čijoj se izradi radilo danonoćno.[60] Oko mjesec i pol dana trajale su pripreme na izradi kostima koje je šilo dvadeset ljudi na čelu s kostimografom Stefanom Savkovićem i scenografom Kirilom Spaseskijem.[61] Prema riječima povjesničara Marka Popovića "bio je to vrlo složen i težak posao, posebno imajući u vidu da srpski povjesničari koji proučavaju ovu epohu imaju dileme i ne mogu sa sigurnošću reći što je doista autentično".[62][63]
U projekt je uloženo 2,87 milijuna eura[64] od prethodno predviđenih 3,200.000 eura,[65] a pojašnjeno je da je novac za provedbu prikupljen od pokrovitelja i iz komercijalnog prinosa Javnog servisa.[66][67][68] Pojavila su se govorkanja da je samo prva epizoda serije koštala 300.000 eura.[69] Jedna epizoda serije prosječno košta nešto više od 180.000 eura,[70] ali je RTS izdvojio svega trećinu te cijene.[71] Jedan sat serije koštao je otprilike 191.300 eura.[72] Veći dio sredstava za provedbu, 1,82 milijuna eura, osigurali su ulagači, pokrovitelji i prijatelji serijala[73] Swisslion-Takovo, Hemofarm i BK grupa.[74] RTS je u gotovini izdvojio 1,05 milijuna eura za cijeli projekt, odnosno 70.000 eura po satu programa.[75]
Glazbu je skladao Dragoljub Ilić, a pjesmu u uvodnoj špici otpjevala je srbijanska pjevačica pravoslavne duhovne glazbe Divna Ljubojević.[76] Na Twitteru su se pojavile i snimke borbe s malo ubrzanim tempom i glazbom iz serije Benny Hill što se publici svidjelo.[77] Izdavačka kuća PGP RTS objavila je album s 25 skladbi koje su korištene u samoj seriji, a čije je ukupno trajanje 55 minuta.[78] Glazbeni producent bio je Oliver Ivanović, a glazbenici su bili Nikola Popmihajlov (bizantska glazba), Tijana Milošević (violina), Ladislav Mezei (violončelo), Ljuba Dimitrijević (solist na starim puhačkim instrumentima – fruli, zurli i kravljem rogu), vokalna skupina "Serbia Global Art" i Srpski bizantski zbor "Mojsije Petrović".[79][80]
Popis pjesama na albumu[81][82][83]
Redni broj | Naziv | Trajanje | |
---|---|---|---|
1 | "Rađanje kraljevine" | 1:51 | |
2 | "Poslije pobjede" | 1:46 | |
3 | "Osvajanje utvrde" | 2:28 | |
4 | "Vrbo, vrbice" | 2:22 | |
5 | "Tuga" | 1:53 | |
6 | "Borba braće" | 2:13 | |
7 | "Glorija" | 3:07 | |
8 | "Moć Bizanta" | 1:22 | |
9 | "Ostroljanka" | 1:32 | |
10 | "Oj, vrbo" | 3:18 | |
11 | "Sveti Sava" | 3:55 | |
12 | "Rastanak" | 1:55 | |
13 | "Žanjem žito" | 1:26 | |
14 | "Skomraška" | 2:14 | |
15 | "Za zemlju svoju" | 2:33 | |
16 | "Nemanjin izbor" | 2:13 | |
17 | "Poletio sokol 'tica" | 0:54 | |
18 | "Izak Angel" | 3:27 | |
19 | "Milost i sud" | 3:35 | |
20 | "Zavjera" | 2:38 | |
21 | "Ova brda" | 1:28 | |
22 | "Sveti Đorđe, izbavi me" | 1:33 | |
23 | "Sumnja" | 1:53 | |
24 | "Blagoslovi Bože" | 0:45 | |
25 | "U slavu Nemanjića" | 3:19 |
U trećoj epizodi, kad Rastko postaje monah u samostanu,[84][85] iza njega se na zidu vidi freska na kojoj se nalazi slika svetca i Stefana Nemanje.[86][87][88] Vjeruje se da je taj svetac upravo Sava zbog odore koju nosi. Pogreška je popraćena u medijima i izazvala je burne reakcije na Twitteru.[89][90][91]
U osmoj epizodi serije primijetile su se značajnije pogreške. U jednoj sceni krave su obilježene ušnim markicama[92] koje su u Srbiju uvedene prije nekoliko godina prema zahtjevu Europske unije.[93] U istoj epizodi pojavljuje se i lik Bogoljuba Mitića koji jede cicvaru,[94] nekoliko stoljeća prije nego što je kukuruz donesen u Europu.[95][96] Ista epizoda zabilježena je[97] čudnim scenarijem Raške.[98][99][100][101]
Nakon emitiranja pilot-epizode u novogodišnjoj noći 2018. reakcije publike i kritike bile su mahom negativne.[102] Štoviše, pojedini su gledatelji bili neugodno iznenađeni poslije višemjesečnih iščekivanja. U seriji je bilo kritizirano odsustvo bilo kakve drame i poprilična neinventivnost,[103] kao i neiskusna gluma i propusti u praćenju povijesnih činjenica.[104] Dijalozi i glumačka postava u pilot-epizodi poprilično su razočarali publiku.[105] Kritizirani su i efekti koji su se rabili u seriji i "jeftin" opći dojam (poprilično skupe) pilot-epizode.[106] Razni desničarski portali i mediji krizirali su seriju jer su smatrali da "skrnave povijest".[107] Mnogima je zasmetao specifičan jezik kojim se govori u seriji.[108] Riječi kojima su se glumci koristili nastale su tek kasnije pod utjecajem latinskog, mađarskog, turskog, njemačkog i ruskog jezika,[109][110] među kojima je primjerice riječ "pričvrljiti" koju upotrebljava glumac Goran Sultanović.[111][112] Publika je kritizirala i upotrebu dorćolskog žargona u seriji.[113]
S druge strane, u pozitivne recenzije spadaju one koje hvale činjenicu da je serija takvog tipa uopće snimljena (prvenstveno zbog činjenice da je riječ o žanru kojem autori nisu mnogo posvećivali pažnju prethodnih godina i desetljeća) i da je ishod zadovoljavajući shodno podosta manjem budžetu u usporedbi s istovrsnim serijama snimanim u Zapadnim zemljama. Te recenzije također su pozivale na strpljenje jer se neki od glavnih glumaca (Ćetković, Glogovac, Mićalović, Mićanović) u prvoj epizodi još nisu pojavili. Neobičan jezik, pogreške i gluma u seriji shvaćeni su kao humoristički motivi.[114] Publika je gotovo jednoglasno pohvalila kostime i glazbu.[105]