Neven Budak

Neven Budak (Zagreb, 3. svibnja 1957.), hrvatski je povjesničar i sveučilišni profesor.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Neven Budak rodio se u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Sin je književnika Pere Budaka.[1][2] Diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1979. godine.[3] Četiri mjeseca radio je kao gimnazijski profesor, a zatim se zapošljava na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1980. gdje radi i danas. Doktorirao je 1991. Od 1995. do 2002. održava nastavu iz urbane povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Od 2000. do 2004. godine bio je dekan Filozofskog fakulteta.[4] Od 1999. predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti.

Predsjednik 12. Vlade Zoran Milanović imenovao ga je 16. siječnja 2012. godine posebnim savjetnikom predsjednika Vlade za znanost u Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Na toj je poziciji bio zadužen za izradu i provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.[5]

Član je Središnjeg savjeta Socijaldemokratske partije Hrvatske.[6]

Bibliografija

[uredi | uredi kôd]

Nepotpun popis:

Knjige

[uredi | uredi kôd]

Autorske knjige:

  • Gradovi Varaždinske županije u srednjem vijeku, Koprivnica: Dr. Feletar, (1994).
  • Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naknada, (1994).
  • Karlo Veliki, Karolinzi i Hrvati, Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, (2001).
  • Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb: Leykam International, (2007).

Uredničke knjige:

  • Leksikon hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (s Kristinom Milković), Zagreb: FF Press, (2004).

Udžbenici:

Kontroverze

[uredi | uredi kôd]

Prije pada komunizma i demokratskih promjena obavljao je funkciju sekretara Saveza komunista Hrvatske na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.[7][8] Pripadao je skupini unutar Zagrebačkog sveučilišta koja je negodovala kada je za rektora sveučilišta bio odabran Tomislav Ivančić, profesor na Katoličkom-bogoslovnom fakultetu, smatravši da se odabirom osobe s KBF-a za rektora sveučilište stavlja pod utjecaj Katoličke crkve i gubi svoju autonomnost.[9][10]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Ivan Biondić, Kako se to majstorski podmeće! Neven je na djeda serbokatolikaArhivirana inačica izvorne stranice od 27. studenoga 2019. (Wayback Machine), hrvatski-fokus.hr, 10. lipnja 2016., (pristupljeno 4. lipnja 2018.)
  2. Mirjana Dugandžija, Neven Budak 'Nismo ovdje od stoljeća sedmog. Ali jesmo od osmog...', jutarnji.hr, 10. ožujka 2018., (pristupljeno 4. lipnja 2018.)
  3. Neven Budak - Životopis - SDP. SDP. Pristupljeno 24. veljače 2018.
  4. Tko je tko u hrvatskoj znanosti: Neven Budak - AktivnostiArhivirana inačica izvorne stranice od 2. travnja 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 2. svibnja 2016.
  5. Predstavljen projekt „Nove boje znanja“; Neven Budak: To je ozbiljna strukturna reforma, u provedbi je 97 mjera, pristupljeno 12. ožujka 2015.
  6. Središnji savjet - SDP. SDP. Pristupljeno 24. veljače 2018.
  7. http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/DRUSTVO/Tko-je-Neven-Budak-za-kojeg-Milanovic-kaze-da-stoji-iza-cjelovite-kurikulne-reforme
  8. http://narod.hr/clanak/neven-budak-bivsi-predavac-sorosevom-sveucilistu-posljednji-sekretar-partije-poprilicno-blizak-sdp
  9. Slobodna Dalmacija, subota 22. rujna 2001. - teme dana journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  10. Sekularisti bjesne nakon što je francusko javno sveučilište za rektora izabralo - svećenika | Bitno.net. Bitno.net. 23. prosinca 2016. Pristupljeno 23. veljače 2018.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]