Nuštar | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Vukovarsko-srijemska |
Načelnik | Hrvoje Drinovac (HSP) |
Naselja | 3 općinska naselja |
Površina | 43,5 km2 [1] |
Površina središta | 16,3 km2 |
Koordinate | 45°20′N 18°50′E / 45.33°N 18.84°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 4861 [2] |
– gustoća | 112 st./km2 |
Urbano | 3132 |
– gustoća | 192 st./km2 |
Odredišna pošta | 32100 Vinkovci [3] |
Stranica | nustar |
Nuštar na zemljovidu Hrvatske |
Nuštar je općina u Hrvatskoj.
Općina Nuštar nalazi se u Vukovarsko-srijemskoj županiji između gradova Vinkovci i Vukovar. Općina Nuštar sastoji se od naselja Nuštar, Cerić i Marinci. Nuštar je najveće naselje.
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine općina Nuštar ima 5862 stanovnika od čega je prema starosti najviše od 15-19 godina, a prema spolu ženski je brojniji s 3010 od ukupnog broja. Naselje Nuštar 2021. ima 3606 stanovnika, Cerić 1460, a Marinci 796 stanovnika.
broj stanovnika | 2158 | 2570 | 2523 | 2750 | 2962 | 3221 | 3099 | 3069 | 3660 | 4119 | 5185 | 5627 | 6097 | 6612 | 5862 | 5793 | 4861 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 821 | 991 | 943 | 1038 | 1208 | 1309 | 1289 | 1303 | 1636 | 2034 | 2811 | 3290 | 3755 | 4080 | 3606 | 3665 | 3132 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
U Domovinskom ratu se tu dogodila velika tenkovska Bitka za Nuštar.
Poslovne zone "Sajmište" i "Dom"
Sustav pogodnosti za ulagače
Spomen obilježje poginulima i nestalim u Domovinskom ratu. (u centru Cerića)
Društvo s prekidima radi od 1936. godine. Njeguje pjesme, kola i običaje Nuštra: oljnog vatrogasnog društva Nuštra i radi do II. svj. rata. 1950. god. obnavlja se rad koji je pokrenuo pok. Miki Meštrović, društvo tada radi s kratkim prekidima a od 1967. .g neprekidno radi i ima oko 80 članova. U svojim nastupima prikazuju pjesmu i ples i običaje Nuštra: Ranče, Ciganka kolo, Tapše kolo, Naši šamac kopaju, Todora, Ide jesen, Tri livade nigdje lada nema, U livadi pod jasenom.Njeguju i prikazuju običaje: dolazak po mladu, raspremanje mlade, drugi dan svatova i pokladna povorka.
Ženska nošnja: najčešće je radna, a nosili su je u korizmi im za adventa. Vezenka je na redove, tkana i vezena najčešće u crnoj i crvenoj boji. Oplećak je heklani i oko rukava vezen. Marama je lapaskinja, pregača suknena, čarape štrikane sa sisicama ili na okanca, počne su heklane. Djevojke nose pletenicu kornjaču ili okruglu ukrašenu cvijećem i dukatima, s kudrom i skrajnicama. Udane žene nose crvenu šamiju pokrivenu bijelom šlingom, heklanom ili rasplitanom maramom.
Muška nošnja: košulja, gaće vezene ili rasplitane i priplitane, crni svileni prsluk ukrašen crvenim ili crnim šujtašem, bagom opanci, tkanica i kapa okićena cvijećem ili dukatom.
|