Obiteljske vrijednosti

Razglednica slovenske obitelji u narodnoj nošnji, početak 20. stoljeća

Obiteljskim vrijednostima nazivaju se tradicionalne ili kulturne vrijednosti koje se odnose na obiteljsku strukturu, ulogu, svrhu, uvjerenja, stavove i ideale.

U društvenim znanostima izraz »tradicionalna obitelj« odnosi se na nuklearnu obitelj – zajednicu u kojoj se odgaja dijete, sastavljenu od oca kao hranitelja, majke domaćice i njihove biološke djece. Raniji su Sociolozi taj model smatrali normom. Obitelj koja odstupa od takvog modela smatra se netradicionalnom. Međutim, u većini kultura zastupljeniji je model proširene obitelji od nuklearne,[1] a nuklearna obitelj postala je najčešći oblik u SAD-u 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća.[2]

Definicija

[uredi | uredi kôd]

Neki od poznatih mrežnih rječnika definiraju obiteljske vrijednosti na sljedeće načine:

  • »moralni i etnički principi tradicionalno podržani i prenošeni unutar obitelji, među kojima su iskrenost, lojalnost, marljivost i vjera.«[3]
  • »vrijednosti, naročito tradicionalne ili konzervativne vrste, koje promiču zdravo funkcioniranje obitelji i jačanje društva.«[4]
  • »vrijednosti koje se tradicionalno nauče ili ojačavaju unutar obitelji, kao što su one s visokim moralnim standardima i disciplinom.«[5]

U politici

[uredi | uredi kôd]

Familijalizam je ideologija koja obitelj i obiteljske vrijednosti smatra prijeko važnima.[6] Familijalizam daje prioritet potrebama obitelji u odnosu na potrebe pojedinaca i zagovara sustav socijalne zaštite gdje obitelji, a ne vlada, preuzimaju odgovornost za brigu o svojim članovima.[6]

U SAD-u su određeni konzervativci upotrebljavali izraz »obiteljske vrijednosti« kao krinku u borbi protiv pobačaja, prava homoseksualaca i glavnih feminističkih ciljeva.[7]

Po kulturama

[uredi | uredi kôd]

Saudijska kultura

[uredi | uredi kôd]

Tumačenja islamskih učenja i arapska kultura uobičajene su za većinu Saudijaca. Islam je pokretačka kulturna sila koja diktira podređenost Alahovoj volji.[8]

Saudijska obitelj obuhvaća proširene obitelji jer proširena obitelj osobi pruža osjećaj identiteta. Otac je često hranitelj i zaštitnik, dok je majka često domaćica i primarni staratelj djece.[9] Roditelji uživaju veliko poštovanje, a djeca se snažno ohrabruju da poštuju i slušaju svoje roditelje.[10] Obitelji često pružaju njegu starijim osobama; donedavno su se domovi za starije osobe smatrali kulturno neprihvatljivim upravo zato što se od obitelji i prijatelja očekuje pružanje njege starijim osobama.[9]

Kultura Sjedinjenih Država

[uredi | uredi kôd]

U sociološkom smislu netradicionalne obitelji čine većinu domaćinstava u Sjedinjenim Državama.[11] Godine 2014. samo 46 % djece u SAD-u živi u tradicionalnoj obitelji, dok ih je 1980. živjelo 61 %.[12] Taj broj uključuje samo obitelji s roditeljima u prvom braku, a postotak djece koja općenito žive s dvama vjenčanim roditeljima 2016. je iznosila 65 %.[13]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Parenting Myths And Facts. NPR.org (engleski). Pristupljeno 3. srpnja 2021.
  2. ↑ bebusinessed. History of Nuclear Families |. bebusinessed.com (engleski). Pristupljeno 3. srpnja 2021.
  3. ↑ Family values. www.dictionary.com (engleski). Pristupljeno 3. srpnja 2021.
  4. ↑ Definition of FAMILY VALUES. www.merriam-webster.com (engleski). Pristupljeno 3. srpnja 2021.
  5. ↑ family values | Definition of family values in US English by Oxford Dictionaries. Oxford Dictionaries | English. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. prosinca 2018. Pristupljeno 3. srpnja 2021.
  6. ↑ a b Transformation of the intimate and the public in Asian modernity. Ochiai, Emiko, 1958., Hosoya, Leo Aoi. Leiden, the Netherlands. ISBN 978-90-04-26435-9. OCLC 894299820CS1 održavanje: others (link)
  7. ↑ Dowland, Seth. Family values and the rise of the Christian right. Philadelphia. ISBN 9780812247602. OCLC 904335543
  8. ↑ Mutair i Callister 1992, str. 103-121 Pogreška u predlošku harvnb: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFMutairCallister1992 (pomoć)
  9. ↑ a b Luna 1989, str. 22–26
  10. ↑ Ghazwi, F.; Nock, L. 1989. Religion as a mediating force in the effects of modernization on parent-child relations in Jordan. Middle Eastern Studies. str. 363–369
  11. ↑ Panasenko 2013, str. 79–98
  12. ↑ Fewer than half of U.S. kids today live in a ‘traditional’ family. Pew Research Center (engleski). 2014. Pristupljeno 3. srpnja 2021.
  13. ↑ Bureau, US Census. The Majority of Children Live With Two Parents, Census Bureau Reports. The United States Census Bureau (engleski). Pristupljeno 3. srpnja 2021.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Transformation of the intimate and the public in Asian modernity. Ochiai, Emiko, 1958., Hosoya, Leo Aoi. Leiden, the Netherlands. ISBN 978-90-04-26435-9. OCLC 894299820CS1 održavanje: others (link)
  • Ghazwi, F.; Nock, L. 1989. Religion as a mediating force in the effects of modernization on parent-child relations in Jordan. Middle Eastern Studies. str. 363–369
  • Luna, J. 1989. Transcultural nursing care of Arab Muslims. Journal of Transcultural Nursing. str. 22–26
  • Panasenko, N. 2013. Czech and Slovak Family Patterns and Family Values in Historical, Social and Cultural Context. Journal of Comparative Family Studies. str. 79–98
  • Khalaf, I; Callister, L. 1997. Cultural meanings of childbirth: Muslim women living in Jordan. Journal of Holistic Nursing. 4 (15): 373–388