Oblikovanje obavijesti
Oblikovanje obavijesti je definirano kao umijeće i vještina osmišljavanja i pripreme obavijesti (informacija) tako da su ljudima dostupne, i da ih mogu koristiti djelotvorno i učinkovito.
Oblikovanje obavijesti se često smatralo sinonimom grafičkog oblikovanja (dizajniranja), pa se i danas podučava na nekim od tečajeva grafičkog dizajniranja.
Jedna od prvih uporaba ovog termina bila je u savjetništvu za grafičko oblikovanje u Londonu, Pentagram, kad se termin koristio 1970. označavajući grafičko oblikovanje razlikujući ga od proizvoda drugih vrsta oblikovanja.
Od tada, termin se isključivo koristi za grafičko oblikovanje koje ima svrhu prikazivanja učinkovitih i shvatljivih obavijesti, a ne samo atraktivnih korisnicima.
Tijekom 80ih oblikovanje obavijesti počelo je uključivati odgovornost za sadržaj i jezik poruka, i veću ulogu za testiranje korisnika i istraživanja nego što je to bilo svojstveno tradiconalnom, matičnom grafičkom oblikovanju.
Stručnjaci za oblikovanje obavijesti koji imaju iskustva u profesionalnom pisanju ponekad polje nazivaju 'oblikovanje dokumenata', posebice u SADu.
Termin informacijaska grafika koriste primarno oni koji se bave dijagramima i prikazivanjem kvantitativnih obavijesti.
U računalnoj znanosti i informacijskoj tehnologiji, oblikovanje obavijesti je ponekad «grub» sinonim ( ne neophodno iste discipline) za informacijsku arhitekturu, oblikovanje informacijskih sustava, baza podataka ili strukture podataka, što uključuje i oblikovanje obavijesti te proces analize.
Oblikovanje obavijesti se vjerojatno pojavilo s čovjekovom prvim pokušajem da ostvari komunikaciju. Rani primjeri modernog oblikovanja obavijesti uključuju mape mjesta Johna Snowa, koje su pokazivale lokaciju izvora kolere 1850. u Londonu, te dijagram Charlesa Josepha Minarda iz 1861. koji je oslikavao Napoleonov vojni pohod na Rusiju 1812., i «Međunarodni slikovni jezik» Otta Neuratha 1930ih.
Termin ‘oblikovanje obavijesti’ pojavio se kao multidisciplinarno područje proučavanja 1970ih. Neki grafički stručnjaci su počeli koristiti termin, što je bilo u konsololidaciji s publikacijom časopisa Information Design Journal 1979. Tijekom kasnih 60ih i 70ih, Journal of Typographic Research (preimenovan u Visible Language) objavljivao je istraživanja u širem rasponu tema informacijskog oblikovanja nego što samo ime časopisa sugerira. Urednik ovog magazina, Merald Wrolstad, sudjelovao je u organizaciji serije konferencija o procesuiranju Visual Language (Vizualnog Jezika), koje su okupile stručnjake za oblikovanje, psihologe, lingviste i inženjere sučelja. Održavanje drugih multidisciplinarnih konferencija uključivalo je Easterby & Zwanga (1984.) i Duffy & Waller (1985.). Schriver (1997) ima povijest s pojavom oblikovanja obavijesti (tekst mora biti čitljiv i sažet).
Pozornost koju stručnjaci za oblikovanje obavijesti dobivaju od javnosti može biti veoma velika (na primjer, znaci na aerodromu su za svakoga), ili vrlo određeni – informacijski proizvodi poput telefonskog računa mogu biti privatni i namijenjeni za individualnu uporabu koristeći se tehnikama i tehnologijom segmentacije tržišta i upravljanja obavijestima, sličnih onima u direktnom marketingu.
Zajednička karakteristika projekata za oblikovanje obavijesti je nastojanje stvaranja uzajamnog povjerenja korisnika i vještaka za oblikovanje obavijesti.
Vještaci su podložni povećanoj odgovornosti, s obzirom na to da se korisnici oslanjaju na pouzdanost obavijesti.
To znači da oni moraju imati određeni utjecaj na javnost, a s utjecajem i moći dolazi i povećana potreba da su obavijesti pouzdane i točne, s ciljem opravdanja ukazanog povjerenja.
Povezanost stručnjaka za oblikovanje obavijesti i njihovih klijenata se razlikuje od grafičkih dizajnera i njihovih klijenata. Stručnjaci za oblikovanje obavijesti nastoje služiti interesima korisnika usluga klijenata kao i samih klijenata, i često zastupaju korisnike preko klijenata.
Oblikovanje obavijesti sa sobom povlači potrebu poznavanja različtih sposobnosti koje rijetko posjeduje samo jedna osoba. Iz tog razloga, stručnjaci za oblikovanje obavijesti rade u timovima koji uključuju specijaliste i druge stručnjake.
U SADu, naziv stručnjak za oblikovanje obavijesti se koristi i za grafičke dizajnere koji se specijaliziraju u kreiranju web stranica, dok se stručnjaci za oblikovanje nazivaju arhitektima obavijesti.
Svako oblikovanje i dizajniranje uključuje istraživanje kao početnu fazu. Istraživanje o oblikovanju obavijesti većinom obuhvaća:
- Istraživanje poslovnog procesa i analiza
- Kvantitativna i kvalitativna korisnička istraživanja
- Prethodna akademska istraživanja ( ergonomijsko oblikovanje, kognitivna i perceptivna psihologija.)
- Poduzetno znanje: što se već ranije isprobalo
Koristeći riječi, dijagrame, i segmentiranje dijelova za restrukturiranje poruke tako da se priča može ispričati efektivnije.
Pisanje i/ili uređivanje za pojednostavljenje poruka, dvosmislenih i nerazumuljivih korisnicima.
Oblikovanje izgleda obavijesti tako da korisnici mogu pronaći što žele i razumjeti kada to pronađu.
Stvaranje grafičkih prikaza koji pretvaraju podatke u razumljive i logične obavijesti.
Razumijevanje stvoranja preliminarne vizualizacije, modela i prototipova koji će omogućiti diskusiju i korisno testiranje.
Razumijevanje dostupnih tehnika za testiranje prototipa i završenih obavijesnih proizvoda za namijenjenu grupu korisnika. Postoji širok raspon dostupnih tehnika koje variraju ovisno o mediju koji se koristi u tom određenom procesu i odabranim korisnicima. Odabiru se adekvatne metode u svakom posebnom projektu.
Sposobnost kvalitetnog rada na razini stručnjaka i ostavljenje dojma «profesionalnog amatera» u timu, zastupajući korisnika.
Razumijevanje što pristupačnost znači za određenu skupinu korisnika. Umijeće realne procjene rizika. Oblikovanje obavijesti je upravo usmjereno ka dostupnosti u najširem smislu.
Razumijevanje odabranog medija i procesa. Umijeće specificiranja određenog problema stručnjacima u širem krugu industrije (tisak, video, softwear, proizvodnja) jasno i djelotvorno.
Oblikovanje obavijesti uječe na širi krug vrsta aplikacija i dokumenata, uključujući finansijske obavijesti, administrativne dokumente, medicinske i farmaceutske obavijesti, obavijesti o hrani i zdravlju, korisničke vodiče, tehničke priručnike, obavijesti o putovanjima, i načinima pronalaženja obavijesti.
Vlada i izvršni autoriteti donijeli su zakone o mnogim problemima koji se pojavljuju u procesu oblikovanja obavijesti; minimalna veličina fonta u financijskim dokumentima, naznačavanje sastojaka provjerene hrane, i testiranje medicinskih oznaka. Primjeri su The Truth In Lending Act (Istina u činu posuđivanja) u SADu, te poslije i 'Schumer box' (sažeti zbroj troškova ljudi koji su aplicirali za kreditnu karticu), i Guideline on the Readability of the Label and Package Leaflet of Medicinal Products for Human Use (Čitljivost etiketa na pakiranjima medicinskih proizvoda za ljudsku uporabu), Europska Komisija (Rujan 1998.).
- Albers, Michael J., Mazur, Mary B., & Mazur, Beth (eds.) (2003), Content and Complexity: Information Design in Technical Communication, Lawrence Erlbaum Associates. ISBN 0-8058-4141-5
- Duffy, T.M. & Waller, R. (eds) (1985), Designing Usable Texts, Orlando, Florida: Academic Press.
- Easterby R., & Zwaga H. (eds) (1984), Information design: The design and evaluation of signs and printed material. London: John Wiley and Sons
- Felker, D.B., Pickering, F., Charrow, V.D., Holland, V.M. and Redish, J.C. (1981) Guidelines for Document Designers. Document Design Project, American Institutes for Research, Washington, D.C.
- Kolers, P., Wrolstad, M., & Bouma, H. (eds) (1979), Processing of Visible Language, vol 1, New York: Plenum Press.
- Kolers, P., Wrolstad, M., & Bouma, H. (eds) (1980), Processing of Visible Language, vol 2, New York: Plenum Press.
- Pentagram (1978) Living by Design, LondonL: Lund Humphries
- Schriver, Karen A., (1997) Dynamics in Document Design, NewYork/London: John Wiley & Sons. ISBN 0471306363
- Waller R., (1979) Functional information design: research and practice, Information Design Journal, vol 1, 43-50.
- Wildbur, P. & Burke, M. (1998) Information Graphics: Innovative Solutions in Contemporary Design, London: Thames & Hudson