Passiflora alata | |
---|---|
Cvijet passiflore | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Malpighiales |
Porodica: | Passifloraceae |
Rod: | Passiflora |
Vrsta: | P. alata |
Dvojno ime | |
Passiflora alata Curtis | |
Baze podataka | |
Passiflora (Passiflora alata) je biljka povijuša koja daje jestive plodove. Potječe iz Brazila i Argentine. Domorodačko je stanovništvo naziva imenima kao što su ouvaca[1] (zvijezda boje rubina), prema obliku njena cvijeta. Njeni plodovi su cijenjena delicija.[2]
Listovi su ovalni. List joj je od 10 do 15 cm dug od 1 do 10 cm širok. Cvijet je širok od 7 do 10 cm. Obično cvate krajem ljeta ili rane jeseni, pri čemu traži potpunu izloženost suncu. P. alata privlači pčele, leptire i ptice. Prikladna je za uzgoj u zatvorenim prostorima.
Plod je jajolik, od žute do narančaste boje. Dug je od 8 do 15 cm i širok 5 do 10 cm u promjeru. Teži od 90 do 300 grama.
Uzgaja ga se u nekim dijelovima Brazila gdje je vrlo cijenjeno voće.
Neka od popularnih imena su:[3][4]