Katoličanstvo ili katolicizam (latinskicatholicismus, od grčkogκαθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve. Uz pravoslavlje, protestantizam, miafizitizam i nestorijanizam glavna kršćanska konfesija ili vjeroispovijest. U nazivu je naznačena univerzalnost kršćanske evanđeoske poruke, namijenjene svakom čovjeku, narodu, jeziku, kulturi, civilizaciji i društvu, što je jedno od četiriju obilježja svake kršćanske Crkve (katolicitet).
Hijerarhija Katoličke Crkve - Katolička Crkva sastoji se od biskupija, svaku nadzire biskup. Biskupije su podijeljene u pojedinačne zajednice zvane župe, u svakoj od kojih radi jedan ili više svećenika. Svećenicima mogu pomagati đakoni.
Kardinal - nakon pape najviša crkvena služba Katoličke Crkve.
Patrijarh (kršćanstvo) - visoka crkvena titula koju nose biskupi nekih kršćanskih Crkava koje prihvaćaju apostolsko naslijeđe.
Primas - počasni naslov pojedinih visokih crkvenih dostojanstvenika u Katoličkoj Crkvi.
Metropolit - visoki crkveni dostojanstvenik u Katoličkoj Crkvi. Izvorno se taj naslov davao biskupu glavnog grada pokrajine.
Nadbiskup - naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Župnik - svećenik kojemu je povjerena pastoralna skrb nad župnom zajednicom.
Kapelan - mladi svećenik (obično odmah nakon posvećenja), koji pomaže župniku u skrbi za župu. Pripravnik, koji se priprema za samostalno vođenje župe.
Katekizam - zbirka izjava katoličkoga nauka objavljena u obliku knjige ili na nekom drugom mediju. Posljednji je Katekizam Katoličke Crkve iz 1994. godine.
Istočni grijeh - iskonski grijeh u kojem se, po tradicionalnoj katoličkoj teologiji, rađaju svi ljudi jer potječući od Adama, participiraju u njegovu grijehu neposluha prema Bogu.
Grijeh - svjesno i namjerno kršenje Božjih zapovijedi.
Spasenje - pojam, kojim se označava oslobođenje čovjeka i cijelog čovječanstva od različitih oblika zla, grijeha i smrti.
Otkupljenje - pojam se odnosi na Isusa Krista, odnosno na vrijednost njegovog života koji je, budući da je savršen, položen kao žrtva za otkup čovječanstva iz stanja nesavršenosti, tj. grijeha.
Papina nezabludivost - dogma u katoličkojteologiji prema kojoj papa ne može zabluditi u pitanjima vjere i moralnog nauka kad naučava ex cathedra. To ne znači da on kao osoba ne bi mogao pogriješiti ili biti grešan, već se ta odluka odnosi isključivo na svečano izjavljivanje određenog nauka. Dosad su se pape samo jedanput poslužili tom odlukom, kad je proglašena dogma o uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo.
Općinstvo svetih - duhovno je jedinstvo kršćana, kojeg čine kršćani na zemlji, kršćani na nebu i oni u čistilištu. Oni svi dio su jednog "mističnog tijela", s Kristom kao glavom, u kojem svaki član pridonosi za svoju dobrobit i dobrobit svih.
Blagovijest - svetkovina u spomen na događaj kad je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji, da će začeti Isusa po Duhu Svetom.
Marijino trajno djevičanstvo - nauk da je Blažena Djevica Marija bila djevica, prije Isusova začeća, za vrijeme trudnoće s Isusom i nakon Isusova rođenja
Bezgrješno Srce Marijino - pobožno ime, kojim rimokatolici nazivaju tjelesno Marijino srce kao simbol Marijinih kreposti, ljubavi prema Bogu i majčinske ljubavi prema čovjeku.
Velika Gospa - svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Pontifikat je služba ili vrijeme provedeno u službi pape Rimokatoličke Crkve.
Bazilika sv. Petra je vatikanska crkva izgrađena u stilu klasične renesanse, na mjestu prethodne ranokršćanske bazilike. Najvažnija od svih katoličkih crkvi.
Rimska kurija skup je središnjih ureda i ustanova koje pomažu papi u vršenju njegove pastirske službe.
Isus - utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija. Prema kršćanskom vjerovanju utjelovljeni Sin Božji,[2] utjelovljena Božja Riječ[3] (utjelovljenje), Mesija, Spasitelj i Otkupitelj svijeta.
Apostol - dvanaestorica Kristovih učenika, koje je izabrao i poslao da nastave njegovu misiju propovijedajući Evanđelje i čineći »znakove« u njegovo ime.
Katakombe - podzemno groblje u kojima su sahranjivani stari kršćani, često velikih dimenzija, naročito u ranokršćansko doba (najpoznatije su katakombe u Rimu Sebastijanove, Domiciline, Prisciline i dr.)
Zapadni raskol - podjela nastala u Katoličkoj Crkvi1378. Pritom nije bilo nikakvog dokrinalnog razloga raskola, nego su povod predstavljali različiti politički interesi. Podjela je razriješena koncilom u Konstanzi1417.
Prosvjetiteljstvo - zagovornici prosvjetiteljstva dovodili su u pitanje i izazivali autoritet institucija koje su bile duboko ukorijenjene u društvu poput, Katoličke Crkve
Liturgijska godina ili crkvena godina godišnji je ciklus razdoblja i blagdana u Crkvi, kojim se određuje u koje doba treba održavati koji liturgijski obred i na koji način.
Značajnija liturgijska slavlja (po vremenu pojavljivanja u liturgijskoj godini):
Došašće - vrijeme pripreme za blagdan Božića. Ujedno je početak liturgijske godine.
Svijećnica - blagdanom se slavi događaj iz Isusova djetinjstva, kada su, prema Mojsijevu Zakonu, Josip i Marija donijeli Isusa u Hram u Jeruzalemu, da ga, kao prvorođenca, obredno prikažu Bogu.
Korizma - dio liturgijske godine u kojem se pokornički priprema za blagdan Uskrsa.
Pepelnica ili Čista srijeda - kršćanski spomendan kojim započinje korizma.
Crkveni naučitelj (lat. "Doctor Ecclesiae"; eng. "Doctor of the Church") naslov je, koji su dobili sveci, koji su u velikoj mjeri pridonijeli teologiji i učenju. Dodjeljuje se jako rijetko, samo nakon smrti i nakon proglašenja svetim. Taj naslov imaju samo 31 svetac i 4 svetice.
Crkveni redovi (redovništvo) crkvene su ustanove utemeljene na pravilima (regulama) zajedničkoga života, radi svjedočenja vjere, međusobnog pomaganja i pomaganja bližnjima.
Svetac je osoba koju je radi načina života sasvim posvećenoga Kristu, Crkva proglasila ili od davnine štuje kao svetu.
U početku su kao sveci štovani apostoli, Djevica Marija i prvi mučenici, a kasnije su im pridruživane i ostale osobe koje su mogle kršćanima poslužiti kao uzor kršćanskoga života.
Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Katedrala je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje te obavlja sveto bogoslužje.
Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi
Bazilika je naziv za rani oblik kršćanske bogomolje te naziv za posebno privilegiranu crkvu. Postoje velike (basilicae maiores) i manje bazilike (basilicae minores).
Svećenički dom je kršćanska rezidencijalna građevina i ustanova. Prvenstvena namjena mu je smještaj umirovljenih svećenika ili svećenika koji zbog bolesti moraju prekinuti službu, život dostojan čovjeka.