Potporno tkivo

Presjek kolenhima
Presjek sklerenhima

Potporno tkivo ili mehaničko tkivo primarno je biljno tkivo stabla i korijena kopnenih biljaka, koje se razvija između epiderme i središnjega cilindra. Najbrojnije stanice potpornoga tkiva su parenhimske, ali su prisutne i diferencirane prozenhimske stanice (npr. stanice kolenhima i sklerenhima). Kolenhim je živ, a razvija se u dijelovima biljke koji jako rastu, dok mrtvi sklerenhim preuzima mehaničku potporu u potpuno izraslom organizmu.[1] Homologno tkivo u listovima naziva se klorenhim. Kod nekih je biljaka potporno tkivo reducirano, imajući jako zadebljali sloj lignificiranih zidova i bez intercelulara, koji se naziva hipodermis. Posljednji sloj potpornoga tkiva naziva se endoderm. Potporno tkivo daje čvrstoću biljkama i može biti građeno od živih i mrtvih stanica.[2]

Razlikuju se dvije osnovne vrste ovog tkiva:

kolenhim i sklerenhim.

Kolenhim je mehaničko tkivo mladih organa koji još rastu. Sastoji se od živih stanica, čiji su zidovi neravnomjerno zadebljali. Stanice su sakupljene u trake ili cilindre, koji se obično nalaze ispod epiderme mladih stabala.

Sklerenhim je građen od mrtvih stanica, jako zadebljalih i odrvenjelih staničnih zidova. Nalazi se u svim dijelovima biljke, koji su prestali s rastom.

Dijeli se na:

  • sklereide,
  • likina vlakna i
  • drvena vlakna.

Sklereidi (kamene stanice) stanice su s jako zadebljalim staničnim zidom, raspršene između stanica drugih tkiva. Ima ih i u masi, kao npr. u plodu kruške.

Vlakna lika su stanice izduženoga oblika, sa zašiljenim vrhovima, te imaju oblik vretena. Vlakna lika konoplje mogu biti dugačka 10 mm, lana 40 mm, a kod nekih biljaka dostižu dužinu do 20 cm. Zidovi su ovih stanica celulozni i zbog toga su cijenjena u industriji (npr. lan, konoplja, kopriva).

Drvena vlakna (libriform vlakna) nalaze se u drvenom dijelu stabla. Kraća su od vlakna lika i njihovi zidovi su jako odrvenjeli.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=61537 Preuzeto 28. listopada 2021.
  2. ↑ https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/13b85c9f-f31e-438d-a786-da63b0510fbd/biologija-1/m05/j02/index.html Preuzeto 28. listopada 2021.