Preferencijsko glasovanje
Preferencijsko glasovanje je sustav glasovanja u kojem građani s pravom glasa osim mogućnosti glasovanja za određenu listu imaju pravo zaokruživanja određenog kandidata s te liste, što se razlikuje od tzv. sustava "zatvorenih" lista, gdje građani glasuju samo za željenu listu, a poredak kandidata na listi određuju stranke odnosno kandidati sami.
Na izborima za Europski parlament 2013. godine prvi put je primijenjeno preferencijsko glasovanje. Članak 13. Zakona o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament glasi:[1]
»Ako na listi nema više kandidata koji su dobili preferirane glasove od najmanje 10% glasova koje je osvojila ta lista, člana izabranog na listi zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s te liste.«Na izborima 2013. prvih 6 kandidata s liste HDZ, HSP AS, BUZ dobilo je povjerenje građana kojim su izabrani u parlament EU. Broj glasova nije bio raspodijeljen onako kako su bili poredani stranački kandidati:
% glasova 1. Dubravka Šuica 12,92 2. Andrej Plenković 15,41 3. Davor Ivo Stier 5,75 4. Ivana Maletić 1,83 5. Zdravka Bušić 1,68 6. Ruža Tomašić 26,58 11. Zdravko Krmek 2,70
Iz toga je vidljivo da su prva četiri izabrana kandidata prošla "test" izbora i apsolutni i relativni dobivenim brojem glasova, dok Zdravko Krmek s 2,70 % glasova je daleko od 10 % traženih Zakonom da bi se ugurao u prvih šest. Druga lista na izborima (SDP, HNS, HSU) ima bitno drugačiju raspodjelu glasova:
% glasova 1. Tonino Picula 47,34 2. Biljana Borzan 7,50 3. Marino Baldini 0,69 4. Oleg Valjalo 0,57 5. Sandra Petrović Jakovina 1,62 6. Jozo Radoš 6,84
Ovdje se Jozo Radoš nije uspio "ugurati" među prvih 5 jer nije dobio više od 10 % glasova, a samo prva dva kandidata s liste imaju značajniji postotak glasova svog biračkog tijela.
- ↑ Zakon o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. srpnja 2010., pristupljeno 15. travnja 2013.