Religija u Hrvatskoj

Mozaik u Eufrazijevoj bazilici

Džamija u Zagrebu

Protestanti, Pravoslavci, Muslimani i Ateisti u Hrvatskoj

Sloboda vjeroispovjesti je pravo svih građana Republike Hrvatske zagarantirana Ustavom Republike Hrvatske, koji definira pripadnicima svih denominacijama slobodno ispoljavanje religije i jednakost pred zakonom. Većina hrvatskih građana se izjašnjava katoličkim vjernicima.

Demografija

Postotak stanovništva u Hrvatskoj po županijama koji se identificira s religijom nasuprot onom ireligioznom (popis 2011.)

Prema popisu stanovništva 2011.; 83,2 % stanovništva su katolici, 3,32 % su pravoslavci, 1,32 % su muslimani, 0,34 % su protestanti. Bez religije ili ateistima izjasnilo se 4,71 % stanovništva, 1,68 % su agnostici i skeptici, a 1,72 % se nije izjasnilo. Hrvatska i Poljska su dvije države s najvećim postotkom katolika od svih slavenskih zemalja. U Eurostatovom istraživanju 2005., 67 % ispitanika je odgovorilo da "vjeruju u postojanje Boga". U Gallupovom ispitivanju iz 2009., 70 % je odgovorilo da na pitanje "Je li religija važan dio vašeg svakodnevnog života?"^[1] Usprkos tome, samo 24 % stanovništva redovno posjećuje religijske objekte.^[2]

Međudjelovanje religijskog i sekularnog života

U javnim školama dozvoljena je religijska nastava u skladu dogovora između religijskih grupa i Vlade, ali prisustvo na nastavi nije obvezno. Religijska nastava (vjeronauk) je organiziran u osnovnim i srednjim školama, uglavnom u koordinaciji s Katoličkom Crkvom.

Blagdani i spomendani u Hrvatskoj uključuju religjijske blagdane; Bogojavljenje, Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, Veliku Gospu, Svi svete, Božić i blagdan Sv. Stjepana. Glavni blagdani zasnivaju se na katoličkoj liturgijskoj godini, ali pripadnici drugih denominacija mogu slobodno slaviti svoje blagdane.

Brak koji sklope vjerske zajednice i službeno je priznat.

Denominacije

Katolička crkva u Hrvatskoj dobiva novčanu pomoć od države kao i druge benificije dogovorene konkordatom između Hrvatske Vlade i Vatikana. Dogovori između drugih ne-rimokatoličkih vjerskih zajednica i Vlade funkcioniraju tako da Vlada isplaćuje dio plaća i mirovina za religijske službenike kroz mirovinske i zdravstvene fondove.^[3]

Prema konkordatima potpisanim s Katoličkom Crkvom i želji da se i dalje definiraju njihova prava i privilegije unutar ovih okvira, vlada je potpisala i dodatne dogovore sa sljedećih 14 religijskih zajednica a to su:^{[3] [4]}

• Srpska pravoslavna crkva (SPC)
• Islamska zajednica u Hrvatskoj
• Evangelička crkva
• Reformirana Krsćanska Crkva U Hrvatskoj
• Protestantska Reformirana Krsćanska Crkva U Hrvatskoj
• Pentekostalci
• Zajednica Pentekostalskih Kristovih Crkava
• Adventistička Crkva
• Baptistička zajednica Hrvatske
• Božja Crkva
• Kristova Crkva
• Adventisti sedmog dana
• Bugarska pravoslavna Crkva
• Makedonska pravoslavna Crkva
• Hrvatska Starokatolička Crkva

Vidi još

• Katolička crkva u Hrvatskoj
• Pravoslavlje u Hrvatskoj
• Srpska pravoslavna Crkva
• Islam u Hrvata
• Židovi u Hrvatskoj

Galerija

• 
  Širenje kršćanstva u Europi i na Sredozemlju.
• 
  Europa u doba velike podjele 1054. godine.
• 
  Religija u Europi, na Sredozemlju i na Bliskom Istoku 1100.
• 
  Religije u Europi 1560.

Izvori

1. Gallup Global Reports. Gallup. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. listopada 2013. Pristupljeno 7. listopada 2013.
2. Final Topline (PDF). Pew. Pristupljeno 19. lipnja 2017.
3. "Croatia Religion" - Electronic version. CountryReports. 2009. Pristupljeno 26. rujna 2009.
4. Articles in NN196/03, including five contracts with ten religious communities. Narodne novine - Službeni list Republike Hrvatske. Narodne novine. 15. prosinca 2003. Pristupljeno 16. veljače 2010.

Vanjske poveznice

• Registar Vjerskih Zajednica  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. srpnja 2010. (Wayback Machine), Ministry of Public Administration, Government of the Republic of Croatia (hrv.)