Ruska ofenziva na Donbas | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
sukob: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. | |||||||||
Karta rata u istočnoj Ukrajini | |||||||||
| |||||||||
Sukobljene strane | |||||||||
Ukrajina | Rusija | ||||||||
Zapovjednici | |||||||||
Volodimir Zelenskij Valerij Zalužnijj[1] |
Vladimir Putin Aleksandr Dvornikov Ramzan Kadirov | ||||||||
Postrojbe | |||||||||
Oružane snage Ukrajine
|
Oružane snage Ruske Federacije Paravojska Donjecke Narodne Republike Paravojska Luganske Narodne Republike Wagner grupa: | ||||||||
Jačina | |||||||||
minimalno 10 brigada ukopanih duž linije razdvajanja[3] | 76 bojnih taktičkih skupina (oko 76 000 ljudi)[4]
Između 10 i 20 tisuća libijskih, sirijskih i dr. plaćenika[2] | ||||||||
Gubitci | |||||||||
nepoznato | nepoznato |
Ruska ofenziva na Donbas je bitka u tijeku, koja je počela 18. travnja 2022., a koja se odvija u sklopu Invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine. Do ofenzive je došlo nakon povlačenja Ruske vojske iz Bitke za Kijev 31. ožujka, te kasnijeg pregrupiranja ruskih snaga sjeverno od grada Harkiva[5][6] i Donbasa.[7]
Nakon što ruske snage u početnoj fazi rata nisu ostvarile svoje ciljeve u Bitci za Kijev, rusko se vodstvo odlučilo za redefiniranje ratnih ciljeva u Ukrajini, te je počelo s regrupiranjem snaga oko prostora Donbasa kako bi tamo krenuli u novu ofenzivu.[8] Prema pisanju nekih svjetskih medija, ovim potezom Rusi su željeli simbolički završiti rat prije početka tradicionalne svibanjske Parade pobjede na Crvenog trgu, kako bi Moskva svoje ratne napore u Ukrajini prikazala uspješnima, unatoč ranijim neuspjesima.[9] Prema pisanju svjetskih medija Rusi ovom ofenzivom teže ostvariti četiri cilja[10]:
Američki think-tank Institut za proučavanje rata, izvijestio je da su ruske snage prethodno povučene iz ranijih bitaka zakrpane i popunjene drugim jedinicama, ali još uvijek pate od niskog morala i logističkih problema.[7] U tjednima koji su prethodili ovoj ofenzivi, s ukrajinske strane mogle su se čuti procjene kako bi nadolazeća bitka za Donbas, po karakteru trebala nalikovati na velike bitke iz Drugog svjetskog rata, u kojima su masovno korišteni: tenkovi, zrakoplovi i oklopna vozila.[11][12] Ukrajinske snage koje su Rusima i dalje pružale otpor u Mariupolju, kao svoje uporište koriste čeličanu Azovstalj, kompleks veličine 11 kvadratnih kilometara, izgrađen u vrijeme hladnog rata. Ispod same čeličane se zapravo nalazi i velika podzemna tvrđava, povezana podzemnom mrežom tunela, neki od kojih zadiru i četiri kata pod zemlju i koji su dizajnirani da izdrže nuklearni napad. Tijekom opsade, poslužila je kao sklonište pripadnicima Bojne Azov i civilima Mariupolja.[13]
U ponedjeljak 18. travnja 2022. godine, ruske su snage pokrenule su novu ofenzivu uzduž 500 kilometara dugačke bojišnice, koristeći zračne snage, topništvo i sustave protuzračne obrane.[14][15][16][17][18][19] Istovremeno, Rusi su raketirali ciljeve po cijelom teritoriju Ukrajine, uključujući gradove Kijev i Lavov.[14] Također su gađani ciljevi u: Harkivskoj, Zaporiškoj, Doneckoj i Dnjipropetrovskoj oblasti i luci Mikolajiv.[14] Početak nove ofenzive potvrdio je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, izjavivši: "Druga faza ove operacije počinje i siguran sam da će ovo biti vrlo važan trenutak za cijelu specijalnu operaciju". U istom intervjuu, Lavrov je opovrgnuo mogućnost korištenja nuklearnih oružja u Ukrajini.[20]
Istoga dana, snage regularne Ruske vojske, potpomognute paravojskom Luganske Narodne Republike ušle su u grad Kremnine, nakon što su ga prethodno sravnili sa zemljom.[21] Zatim su na istom pravcu nastavili napadna djelovanja prema gradovima Lisičansku i Severeodonjecku. Ostali pravci napada bili su usmjereni na gradove Rubižne, Popasku i Marinku.[7] Ukrajinski branitelji iz Kremnine, povukli su se na svoje rezervne položaje nastavivši obranu od tamo.[22] U operacijama kod grada Kremnine, poginuo je i zapovjednik paravojske LNR-a, Mihail Kiščik.[23]
Već idućeg dana u ukupnim napadnim djelovanjima proruskih snaga bilo je angažirano 76 000 vojnika.[24] U sklopu ofenzive, borbe su se nastavile u i gradu Mariupolju između proruskih snaga i ostataka mariupoljskog garnizona[19] koji je nastavio pružati otpor iz čeličane Azovstalj.[25]
Ukrajinska je strana objavila da je u proteklih 24 sata odbila desetak ruskih napada na području Donjecka i Luganska, kao i da Rusi nastavljaju granatirati liniju bojišnice tražeći slabe točke.[26] Prema telefonskoj izjavi jednog od zapovjednika ukrajinskih marinaca u Mariupolju, bojnika Serhija Voline za CNN; ukrajinske snage tamo su potpuno okružene, a njihovu situaciju opisao je kao kritičnu. "Možemo izdržati svega još par dana, možda čak i sati", kazao je.[27]
Ruski predsjednik Vladimir Putin prekinuo je planove o daljnim napadima na čeličanu Azovstalj i zapovjedio ruskim snagama blokadu čeličane. Zapovijed je obrazložio riječima: "Nema potrebe za zalaženjem [naših ljudi] u te katakombe i puzanjem po tim industrijskim kompleksima pod zemljom."[28][29]
Ukrajinski parlamentarac Jaroslav Železnjak u intervjuu Sky Newsu rekao je da pad Mariupolja "nije stvar vremena, nego stvar resursa". Nadodao je da je u gradu blokirano oko 50 000 građana, dok je njih oko 20 000 poginulo.[30] Ruske su pak vlasti proklamirale da su spremne na primirje u Mariupolju kako bi se obavila evakuacija civila.[30]