Rusko-perzijski ratovi ili rusko-iranski ratovi bili su niz ratova između Ruskog Carstva i Perzijskog Carstva između 17. i 19. stoljeća. Kako je rasla moć Rusije, počela je osporavati hegemoniju Osmanske Turske i Safavidskog Irana (iza njega Afsharid i Qajar Irana) u regiji Crnog mora, regiji Kaspijskog mora, i što je najvažnije, Kavkazu. Svi rusko-perzijski ratovi stoga su se odnosili na kavkasku regiju. Tijekom svoje povijesti, Transkavkazija (koja obuhvaća današnju Gruziju, Azerbajdžan i Armeniju) i velike dijelove Dagestana obično su bili uključeni u iranski svijet.[1] Tijekom 19. stoljeća, rusko carstvo osvojilo je taj teritorij iz ruku Qajara Irana.[1] Najvažniji rusko-perzijski ratovi bili su:
Br. | Naziv | Rezultat |
---|---|---|
1. | Rusko-perzijski rat (1651.–53.) | Perzijska pobjeda. Safavidi uništavaju rusku tvrđavu na perzijskoj strani rijeke [Terek] i protjeruju njenu posaduu. Safavidi steču veći utjecaj na Sjevernom Kavkazu. |
2. | Rusko-perzijski rat (1722.–23.) | Ruska pobjeda. Rusija zauzima Derbent, Baku i provincije Shirvan, Gilan, Mazandaran i Astrabad, ali vraća sve teritorije Perziji oko 10 godina kasnije.[2] |
3. | Rusko-perzijski rat (1796.) | Status quo ante bellum[3] |
4. | Rusko-perzijski rat (1804.–1813.) | Ruska pobjeda. Sporazum iz Gulistana[4] – Perzija predaje ono što je sada Gruzija, Dagestan, dijelovi sjeverne Armenije i najveći dio onoga što sad uključuje suvremeni Azerbajdžan Rusiji.[5][6] |
5. | Rusko-perzijski rat (1826.–1828.) | Ruska pobjeda. Sporazum iz Turkmenčaja[7] – Perzija predaje sve ono što je sada Armenska Republika, Nahičevan, Azerbajdžan i Iğdır Rusiji.[8] Consolidation of the Gulistan treaty. |
|journal=
(pomoć)