Samarina
Σαμαρίνα | |
---|---|
Osnovni podatci | |
Država | Grčka |
Periferija | Zapadna Makedonija |
Prefektura | Grevena |
Stanovništvo | 378 (2011.) |
Visina | 1450 m |
Koordinate | 40°6′N 21°4′E / 40.100°N 21.067°E |
Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
- Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
Poštanski broj | 511 00 |
Karta | |
Samarina (grčki: Σαμαρίνα, makedorumunjski:Samarina, Xamarina, San Marina) je naselje u grčkoj periferiji Zapadnoj Makedoniji. Od reforme lokalne samouprave 2011. godine dio je općine Grevena.[1]
Većinu stanovništva čine Cincari (Vlasi). Prema popisu stavnovništa iz 2011. godine u naselju živi 378 stanovnika. Stanovnici Samarine čuvaju svoje cincarsko podrijetlo tako da se svake godine 15. kolovoza na pravoslavni blagdan Velike Gospojine skupljaju u mjestu. Tada u Samarinu dolaze Samarinci iz cijelog svijeta, na glavnom trgu ispred crkve plešu "Veliki ples" (cincarski: Corlu Mari) i pjevaju tradicionalne pjesme.
Selo u Pindskom gorju u kojem živi Cincari na prvim kartama spominje se pod imenom Santa Marina. Cincari su se bavili uzgojem ovaca i koza te tkanjem vune i njihovom prodajom na sajmovima. Samarinci su imali razvijenu trgovinu, tako su putovali po cijelom Balkanu. Samarina je procvjetala krajem 18. i tijekom 19. stoljeća. Gospodarski uspjeh se temeljio na skupini djelatnosti, ali uglavnom na uzgoj stoke, maloj industriji, trgovini i umjetnosti.
Grčka folklorna pjesma "Djeca iz Samarina" (grčki: Παιδιά απ'την Σαμαρίνα) je povezana s naseljem. Pjesma se odnosi na lokalno stanovništvo koje se borilio i izgubilio svoje živote tijekom Grčkog rata za neovisnost 1821. godine. Samarina je rodno mjesto Alcibijada Diamandia i Nicolaosa Matussisa, vođa Vlaške legije i Pindske kneževine marionetske države Osovinskih sila. Naselje danas privlači mnoge turiste zbog svoje slikovitosti i prekrasnih borovih i bukovim šuma.