Sibtorfija | |
---|---|
Sibthorpia europaea | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Lamiales |
Porodica: | Plantaginaceae |
Potporodica: | Digitalidoideae |
Tribus: | Sibthorpieae |
Rod: | Sibthorpia L. |
Baze podataka | |
Sibtorfija (lat. Sibthorpia), biljni rod iz porodice trpučevki[1], dio tribusa Sibthorpieae. Sastoji se od 5 vrsta trajnica i polugrmova iz Staroga svijeta (Europa i Afrika) i Novog svijeta (od Meksika preko Srednje do Južne Amerike).
Rod Sibthorpia nazvan je po dr. Humphryju Sibthorpu koji je bio Sherardian profesor botanike na Sveučilištu u Oxfordu od 1747. do 1783. godine.[2]
Višegodišnje, male, puzave biljke; stabljike ukorijenjene u čvorovima. Listovi naizmjenični, peteljkasti. Cvjetovi aksilarni (pazušni), 4 do 8-člani, pojedinačni ili u snopovima ili grozdovima, s peteljkom. Čaška 4-8 režnjeva, režnjevi ponešto nejednaki, vjenčić rotiran, cijev kratka, režnjevi jednaki broju čaške ili jedan više, cjeloviti, podjednaki, rašireni. Plod čahura nešto stisnuta, lokulicidna. Sjemenke malobrojne, duguljasto jajolike, mrežaste ili glatke.[3]