U računarstvu i teoriji automata, stanje je jedinstvena konfiguracija programa ili stroja. Predstavlja koncept koji se ponekad u širem smislu koristi u nekim oblicima sistemskog programiranja poput leksera i parsera.
Ovisno o tome je li automat u pitanju konačni automat, potisni automat ili čak Turingov stroj, stanje je poseban skup instrukcija koje će se izvršiti u ovisnosti o ulazu stroja. Stanje se može zamisliti kao analogon glavne memorije modernog digitalnog računala. Ponašanje sustava je funkcija (a) definicije automata (b) ulaza i (c) trenutačnog stanja.
U obradi informacija, stanje je potpun skup svojstava koje objekt transmitira promatraču preko jednog ili više komunikacijskih kanala. Svaku promjena u prirodi ili količini takvih svojstava u stanju detektira promatrač i stoga se odvija prijenos informacije.
Za informacijski sustav ili protokol koji se pouzdaje u stanje se kaže da je postojan (engl. stateful). Za onaj koji se ne pouzdaje se kaže da je nepostojani (engl. stateless). Na primjer, postoje nepostojani vatrozidovi i nepostojani poslužitelji, a HTTP se smatra nepostojanim protokolom. Za enkodiranje karaktera poput ISO 2022 kaže se da je postojano ako interpretacija neke vrijednosti koda ovisi o vrijednosti koja je došla prije nje.