Svileničevke

Svileničevke
Lastavičnjak (Cynanchum acutum)
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Gentianales
Porodica:Apocynaceae
Potporodica:Asclepiadoideae
R.Br. ex Burnett
Sinonimi
Asclepiadaceae Borkh. (nom. cons.)
Periplocaceae Schltr. (nom. cons.)
Plumeriaceae Horan.
Stapeliaceae Horan.
Vincaceae Vest
Willughbeiaceae J. Agardh
Hoja (Hoya carnosa)
prava svilenica ili pravo cigansko perje (Asclepias syriaca)
Plod klinače (Gomphocarpus fruticosus)

Svileničevke (Svilenice, Asclepiadoideae; Asclepiadaceae) bivša su porodica dvosupnica s 348 rodova i približno 2 900 vrsta zeljastih i drvenastih biljaka raširenih pretežno u kišnim šumama tropskih i suptropskih područja.

Opis biljke

[uredi | uredi kôd]

Radijalno simetrične cvjetove svilenica čini čaška od 5 lapova koji su pri dnu srasli, vjenčić od 5 latica i poseban pavjenčić (krunica) sastavljen od žljezdastih ili krpastih, odn. ljuskastih privjesaka na prašnicima.

Plod je sastavljen od dvaju mnogosjemenih mjehura, a svaka sjemenka ima čuperak dugih dlaka.

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]

U Hrvatskoj prirodno u dolinama sredozemnih rijeka rastu brkva ili luštrika (Periploca graeca) i lastavina ili lastavičnjak (Cynanchum acutum) a uzgajaju se kao ukrasne penjačice. Neke su se svilenice iz uzgoja raširile u okoliš npr. hoja (Hoya carnosa) podrijetlom iz istočne Azije i Australije, klinača (Gomphocarpus fruticosus) podrijetlom iz Južne Afrike i svilenica ili cigansko perje (Asclepias syriaca) podrijetlom iz Sjeverne Amerike. [1]

Tribusi

[uredi | uredi kôd]
  1. Asclepiadeae Duby
  2. Ceropegieae Orb.
  3. Eustegieae Rchb. ex Liede & Meve
  4. Fockeeae H.Kunze, Meve & Liede
  5. Marsdenieae Benth.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1986., ISBN 978-953-6036-40-0