Szentgotthárd | |
---|---|
Pogled na cistercitsku opatiju i grad | |
Država | Mađarska |
Regija | Zapadno Podunavlje |
Županija | Željezna |
Površina | |
• Ukupna | 67.73 km2 |
Koordinate | 46°56′56″N 16°16′45″E / 46.94876°N 16.27907°E |
Stanovništvo | |
• Ukupno | 8696[1] (131) |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 9970 |
Pozivni broj | (+36) 94 |
Stranica | szentgotthard |
Szentgotthárd (slov. Monošter, njem. St. Gotthard) je grad u zapadnoj Mađarskoj u Željeznoj županiji. Smješten je na obali rijeke Rábe uz granicu prema Austriji.[2][3] Kulturno je središte mađarskih Slovenaca.[2]
Szentgotthárd se kao grad razvio oko istoimene cistercitske opatije,[2] utemeljene 1183. godine, po kojoj je dobio i ime.
Nedaleko od grada austrijski je carski vojskovođa Raimondo Montecuccoli 1. kolovoza 1664. porazio vojsku Osmanskoga Carstva. No ta pobjeda nije bila povoljno iskorištena jer je rimsko-njemački car i hrvatsko-ugarski kralj Leopod I. ubrzo u Vasváru sklopio s Osmanlijama nepovoljan mirovni ugovor.[3][4]
Druga bitka kod Szentgotthárda 1705. završila je pobjedom Rákóczyjevih antihabsburških mađarskih pobunjenika.
Szentgotthárd su u Drugom svjetskom ratu 31. ožujka 1945. tijekom Bečke ofenzive zauzele postrojbe Crvene armije 3. ukrajinskog bojišta.
Grad Szentgotthárd uspostavio je prijateljstva sa sljedećim gradovima:[5]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Szentgotthárd |