Wappo (Ashochimi) je pleme Yukian Indijanaca iz današnjeg okruga Napa u Kaliforniji, oko 1,000 (1700), danas (2000) oko 250 nastanjenih na rezervatima Coyote Valley, Dry Creek Rancheria s Pomo Indijancima, rezervatu Round Valley, i u okrugu Okrug Sonoma. Wappo su bili sjedilačko pleme lovaca i sakupljača, podijeljeni u više lokalnih skupina, to su, viz.:
Ime Wappo amerikanizam je španjolske riječi Guapo. "brave," kojima im je dan zbog izuzetno tvrdoglavog i tvrdokornog otpora vojnim napadima Španjolaca. Drugi poznati naziv je Ashochimi, kojega kao Ash-o-chi-mi (1877.) koristi Powers. Taylor (1860.-'63.) ih naziva Soteomellos i Sotomieyos.
Wappo Indijanci nisu nosili odjeće, ili je bilo toliko oskudna koliko je to moguće, i uglavnom je to bio nakit. Izrađivali su ga od kostiju, školjaka kao i biljnih vlakana. Do školjaka su morali dolaziti, ili putovanjem do oceana, ili bi ih nabavljali trgovinom.
Do hrane su Wappoi dolazili lovom (jelen, medvjed, ptica, vjeverica), ribolovom (losos, oni ga nazivaju melkawa) i sakupljanjem žira i raznog bilja, insekata, među kojima skakavca, i gusjenica.
Wappoi ne zaostaju u košaraštvu iza drugih tamošnjih plemena. Materijal što su ga koristili pronalazili su po dolinama, vrba, judino drvo (porodica Legume; poznato i kao 'redbud', ili u njihovom jeziku phopiel), i šaš. Košare su među ostalim imale i namjenu za kuhanje hrane, a u nju se ponekad upletalo i perje, te dekorirane zrncima školjaka, što su Indijanci sakupljali uz obalu. -Ove košare naravno morale su biti vodonepropusne, i bile su.
Ljetne kuće su i jednostavni štitnici od granja, dok bi zimi gradili čvršća zdanja od granja i blata. -Sela Wappoa nalazila su se u blizini potoka a imala su parna kupatila 'sweat houses' i 'Brush Dance House', kolibu za održavanje plesnih svečanosti. Sela su mogla imati nekih 40-50 obitelji. Kuće Wappoa nisu se nikada čistile, kada se više ne bi moglo živjeti u njoj spalili bi je, i podigli novu.