Švapski okrug

grb
Švapski okrug početkom 16. stoljeća

Švapski okrug (njemački: Schwäbischer Reichskreis) bio je carski okrug Svetog Rimskog Carstva. Osnovan je 1500 na području bivšeg matičnog Švapskog vojvodstva. To nije uključivalo habsburška područja Švapske Austrije, članice Stare švicarske Konfederacije ni zemlje regije Elzasa koje je pripadala Gornjerajnskom okrugu kruga. Švapska liga iz 1488., prethodnica ove organizacija raspuštena je tijekom protestantske reformacije kasnije u 16. stoljeću.

Direktori švapskog okruga bili su biskup od Konstanza (zamijenio ga je markgrof od Badena nakon Reichsdeputationshauptschlussa 1803 ) i vojvode od Württemberga. Sastanci okružnog Sabora obično su bili održavani u carskom gradu Ulmu. Iako je bio razlomljen u mnoštvo uglavnom vrlo malih država, okrug je imalo učinkovite vlade, koje je, s obzirom na širenja Francuske na istoku, od 1694. na čak držalo vlastitu vojsku sa sjedištem u tvrđavi Kehl.

Godine 1792. Švapski okrug sastojao se od 88 područja, od kojih su samo Vojvodstvo Württemberg, markgrofovija Baden i kneževina-biskupija u Augsburgu imali iole bitno značenje. Reichsdeputationshauptschluss smanjio je njihov broj na 41, a Rheinbundakte 1806 na sedam (uključujući i područja koja su pala u Bavarsku).

Članovi

[uredi | uredi kôd]

Okrug su činili sljedeći entiteti:

Naziv vrsta entiteta komentar
Aalen slobodan carski grad carska neposrednost (Reichsfreiheit) proglašena od strane Karla IV. godine 1360
Augsburg biskupska kneževina osnovana u 11. stoljeću, od 15. stoljeća sjedište joj je bilo Dillingenu.
Augsburg slobodni carski grad (Reichsfreiheit) proglašena od strane kralja Rudolfa I. godine 1276.
Aulendorf kneževstvo u vlasništvu kneževa Königsegga od 1350.
Baar zemaljska grofovija Teritorij oko Rottweila držala je dinastija Fürstenberg od 1238.
Baden Markgrofovija Osnovana 1112, podijeljena na Baden-Durlach i Baden-Baden od 1535 do 1771.
Baden-Baden Markgrofovija potpodjela Badena od 1535, sjedište u Rastattu od 1705, pala pod Baden-Durlach in 1771.
Baden-Durlach Markgrofovija potpodjela Badena od 1535, sjedište u Karlsruheu od 1715.
Baden-Hachberg-Sausenberg Markgrofovija Markgräflerland territorij, naslijeđen od Badena godine 1503.
Baindt kneževina-opatija postigao Reichsfreiheit godine 1376.
Biberach an der Riß slobodni carski grad Reichsfreiheit od strane Rudolfa I. in 1281.
Bonndorf Kneževstvo
Bopfingen slobodni carski grad od 1241.
Buchau kneževina-opatija osnovana 819 od strane Ludovika Pobožnog
Buchau slobodni carski grad od 13. stoljeća
Buchhorn slobodni carski grad Reichsfreiheit od strane Rudolfa of Habsburg in 1275.
Konstanz kneževina-biskupija osnovana oko 585, Reichsfreiheit potvdio Fridrik I. Barbarossa godine 1155, sjedište u Meersburgu od 1526.
Dinkelsbühl slobodni carski grad od 1351.
Eberstein Grofovija linija izumrla 1660, naslijedio je Württemberg.
Eglingen kneževstvo u posjedu Thurn und Taxis od 1726.
Eglofs kneževstvo u posjedu grofova od Abensberga od 1661.
Elchingen kneževina-opatija osnovana oko 1120, dobila Reichsfreiheit godine 1485.
Ellwangen kneževina-Provostrija osnovana 1460 kao nasljednica carske opatije Ellwangen.
Eßlingen slobodni carski grad od 1229.
Fugger Freiherren stekla je nekadašnje Kirchbergi Weißenhorn godine 1507, oplemenjena od strane Maksimilijana I.godine 1511, nasljedstvo carskih grofova od 1530.
Fürstenberg Grofovija razni teritoriji, osnovana od nasljedstva Bertholda V vojvode od Zähringena godine 1218, Fürstenberg-Baar od 1441.
Fürstenberg-Blumberg Grofovija potpodjela iz 1559, opet podijeljena godine 1614.
Fürstenberg-Messkirch Grofovija potpodjela Fürstenberg-Blumberga iz 1614, izdignuta na kneževinu godine 1716., naslijedio ju je Fürstenberg-Fürstenberg godine 1744.
Fürstenberg-Stühlingen Grofovija potpodjela Fürstenberg-Blumberga iz 1614, opet razdijeljena između Fürstenberg-Fürstenberga i Fürstenberg-Weitra godine 1704.
Fürstenberg-Heiligenberg Grofovija potpodjela iz 1559, izdignuta na kneževinu godine 1664, naslijedio ju je Fürstenberg-Fürstenberg godine 1716.
Gengenbach kneževina-opatija osnovao ju je oko 730 Sveti Pirmin, dana na upravi biskupskoj kneževini Bamberg od strane Henrika II. godine 1007.
Gengenbach slobodni carski grad od 1360.
Giengen an der Brenz carski grad od 1391.
Gundelfingen Kneževstvo kupio ga markgrof Christoph od Badena Baden godine 1507.
Gutenzell kneževina-opatija osnovana 1237, Reichsfreiheit od strane Cara Žigmunda godine 1437.
Hausen Kneževstvo Teritorij oko dvorca Hausen blizu Beurona, stekao ga Fugger godina 1682, pripojen Castellu godine 1735.
Heggbach kneževina-opatija osnovana 1231, dobila Reichsfreiheit oko 1428.
Heilbronn slobodni carski grad dobio Reichsfreiheit od cara Karla IV. godine 1371.
Heiligenberg Grofovija u posjedu grofova Fürstenberg od 1535.
Hohenems Grofovija dobili Reichsfreiheit od Ferdinanda I. godine 1560, stekla ju dinastija Habsburg godine 1765.
Hohengeroldseck Grofovija od 948AD do 1636 grofovski palatinat, zatim u posjedu dinastije Leyen od 1807, carski grofovi od 1711, kneževina Leyen godine 1806.
Hohenhöwen Kneževstvo osnovano 1415, sa Stühlingenom u posjedu Pappenheima godine 1582, zatim Fürstenberg-Stühlingena godine 1639.
Hohenzollern Grofovija grofovija Zollern osnovana u 11. stoljeću, razdijeljena 1576.
Hohenzollern-Hechingen Grofovija Potpodjela Hohenzollerna iz 1576., uzdignuta na kneževinu 1623.
Hohenzollern-Haigerloch Rudolf Habsburški bivše kneževstvo Haigerloch, potpodjela Hohenzollerna iz 1576, koju je naslijedila Hohenzollen-Sigmaringen godine 1767.
Hohenzollern-Sigmaringen Grofovija Potpodjela Hohenzollerna iz 1576., uzdignuta na kneževinu 1623.
Irsee kneževina-opatija osnovana 1186, stekla Reichsfreiheit godine 1694.
Isny slobodni carski grad od 1365.
Justingen Kneževstvo Territorij oko dvorca Justingen blizu Schelklingena, stekao ju Württemberg godine 1751.
Kaisheim kneževina-opatija osnovana 1133, carska opatija od 1346.
Kaufbeuren slobodni carski grad Reichsfreiheit od strane Rudolfa Habsburškog godine 1286.
Kempten kneževina-opatija osnovana 752, stekla Reichsfreiheit iz ruke cara Henrika IV. godine 1062.
Kempten slobodni carski grad Reichsfreiheit od strane Rudolfa Habsburškog godine 1289.
Kinzigtal Kneževstvo Teritorij okoWolfacha, u posjedu Fürstenberga od 1291.
Klettgau zemaljska grofovija u posjedu grofova Sulz od 1410, stekla ju dinastija Schwarzenberg godine 1698.
Königsegg Kneževstvo Teritorij oko Guggenhausena, stekao carsku grofoviju Rothenfels godine 1565, Freiherren od 1621, razdijeljen godine 1622.
Königsegg-Aulendorf Kneževstvo potpodjela Königsegga iz 1622, carska grofovija od 1629.
Königsegg-Rothenfels Kneževstvo potpodjela Königsegga iz 1622., carska grofovija od 1629.
Leutkirch slobodni carski grad Reichsfreiheit od strane kralja Adolfa, kralja Njemačke godine 1293.
Lihtenštajn kneževina bivša grofovija Vaduz i lordstvo Schellenberg, stekli ih grofovi Sulzi Klettgau godine 1510, prodano Hohenemsu godine 1613, napokon kneževskoj obitelji Lihtenštajn godine 1699 (Schellenberg) te 1712 (Vaduz).
Lindau kneževina-opatija osnovana oko 822, stekla Reichsfreiheit godine 1466.
Lindau slobodni carski grad Reichsfreiheit dobili od Rudolfa Habsburškog godine 1275.
Marchtal kneževina-opatija osnovana oko 776, stekla Reichsfreiheit godine 1500.
Memmingen slobodni carski grad Reichsfreiheit (Reichsfreiheit) proglašena od strane kralja Rudolfa I. 1286.
Waldburg-Waldsee nadstjuardstvo potpodjela Waldburg-Wolfegga iz 1667, naslijedio Waldburg-Wolfegg godine 1798, izdignuta na kneževinu 1803.
Waldburg-Zeil nadstjuardstvo potpodjela Waldburg-Wolfegg-Zeila d 1589, carska grofovija od 1628, opet razdijeljena 1674, nasliojedio ju Waldburg-Trauchburg godine 1772, izdignuta na kneževinu 1803.
Waldburg-Wurzach nadstjuardstvo potpodjela Waldburg-Zeila iz 1674, izdignuta na kneževinu godine 1803.
Wangen slobodni carski grad Reichsfreiheit proglasio Rudolf I. godine 1286.
Weil slobodni carski grad od oko 1275.
Weingarten kneževina-opatija osnovana od strane Welf I bavarskog vojvode, dobila Reichsfreiheit godine 1274.
Weißenau kneževina-opatija osnovana 1145, dobila Reichsfreiheit oko 1257.
Wettenhausen kneževina-provostrija osnovana 1130.
Wiesensteig Kneževstvo u posjedu dinastije Helfenstein, podijeljeno između Fürstenberg i Bavarskog vojvodstva u 1627.
Wimpfen slobodni carski grad od oko 1300.
Württemberg vojvodstvo grof od Wirtemberga osnovao ga je u 12. stoljeću, Maksimilijan I. ga je 1495. uzdignuo na vojvodstvo
Zell am Harmersbach slobodni carski grad od 14. stoljeća.
Zwiefalten kneževina-opatija osnovana 1089, dobila status carske sloboštine ( Reichsfreiheit) od Württemberga godine 1750.