Ženevska deklaracija je dokument koji je 1948. godine u Ženevi prihvatila Opća skupština Svjetskog liječničkog udruženja (WMA, engl. World Medical Association), te dopunila 1968., 1984., 1994., 2005. i 2006. godine. Ona predstavlja deklaraciju o liječničkoj posvećenosti humanitarnim ciljevima medicine, deklaraciju koja je bila naročito važna u pogledu medicinskih zločina koji su bili upravo počinjeni u nacističkoj Njemačkoj. Namjera Ženevske deklaracije bila je revizija[1] Hipokratove prisege u formulaciju moralnih istina iz same prisege koje bi se mogle moderno razumjeti i potvrditi.[2]
Ženevska deklaracija, u trenutačnom izdanju WMA iz 2017. godine, glasi:[2]
Liječnička prisega
Kao pripadnik liječničkog zvanja:
- Svečano obećavam da ću svoj život posvetiti služenju čovječanstvu;
- Zdravlje i dobrobit mog bolesnika bit će mi najvažnija briga;
- Poštovat ću autonomiju i dostojanstvo svog bolesnika;
- Uvijek ću poštovati ljudski život;
- Neću dopustiti da bilo kakvo obilježje u pogledu dobi, bolesti ili nemoći, vjere, etničkog podrijetla, roda, narodnosti, političke pripadnosti, rase, spolne orijentacije, klasne pripadnosti ili drugih čimbenika utječu na mene u obavljanju dužnosti prema bolesniku;
- Poštovat ću tajne koje su mi povjerene, čak i nakon smrti bolesnika;
- Postupat ću u svom stručnom radu savjesno i dostojanstveno te u skladu s dobrom medicinskom praksom;
- Njegovat ću čast i plemenite tradicije liječničkog zvanja;
- Iskazat ću dužnu zahvalnost i poštovanje prema svojim učiteljima, kolegama i učenicima;
- Podijelit ću svoja medicinska znanja na dobrobit bolesnika i unaprjeđenja zdravstvene zaštite;
- Posvetit ću se vlastitom zdravlju, dobrobiti i sposobnostima radi pružanja skrbi na najvišoj razini;
- Neću se koristiti svojim medicinskim znanjima u svrhu kršenja ljudskih prava i građanskih sloboda, čak ni pod prijetnjom;
- Ovo obećavam svečano i slobodno, pozivajući se na svoju čast.
Originalna Ženevska deklaracija glasi:[3]
|journal=
(pomoć)
|journal=
(pomoć)
|