Templeeti:Infobox political partyỤlọ Ọrụ Nwanyi (Nzukọ Ukwu na-ekekọrịta Nwanyi maka Mmekọrịta, Ezi Ọchịchị, Nhata, Ndú na Omume)GABRIELA , ma ọ bụ naanị GABRIELA, bụ òtù ndọrọ ndọrọ ọchịchị na-aga n'ihu na Philippines nke na-akwado nsogbu ụmụ nwanyị ma na-anọchite anya ụmụ nwanyị Filipino na Ụlọ ndị nnọchiteanya.
Òtù ahụ dị iche, ọ bụ ezie na ọ na-ejikọta ya na GABRIELA njiko ndi nwanyi Filipino na-ahu maka ulo oru oha[1] GABRIELA, njikọ ahụ, bụ netwọk mba niile nke òtù ndị isi, ụlọ ọrụ, na mmemme ndị na-ekwu ala nsogbu mmekọrịta mmadụ na ibe ya dịka ikike mmadụ, ịda ogbenye, ijikọ ụwa ọnụ, militarism, ime ihe ike, ndina n'ike, ahụike, ịzụ Ahịa mmekọahụ, censorship na nsogbu ndị ọzọ metụtara ụmụ nwanyị.[2] Njikọ ahụ nwere isi mpaghara na Metro manila mkpaghara ndokwa Cordelia Mindanao; isi mpaghara na Negros, Panay na Samar, na isi mpaghara na Bicol na Cebu. Ndị otu GABRIELA gụnyere ụmụ nwanyị Filipino sitere na ngalaba ndị a na-akparaghị ókè nke ọha mmadụ ma na-arụ ọrụ maka agụmakwụkwọ na ike ha. Nzukọ ahụ na-etinye aka na ọrụ ndụmọdụ, ọrụ ahụike, ụlọ ọgwụ n'efu, na ọzụzụ gbasara ahụike ụmụ nwanyị na ikike ụmụ nwanyị.[3]
GABRIELA, njikọ ahụ, tọrọ ntọala n'ọnwa Eprel afọ 1984 mgbe ụmụ nwanyị 10,000 mere ngagharị iwe na Manila, na-emegide iwu Marcos megide ngagharị iwe.[4] A gụrụ GABRIELA aha iji sọpụrụ Gabriela Silang, onye na-eme mgbanwe na Philippines, onye duziri nnupụisi megide Spain na 1763 mgbe e gbusịrị di ya. [5][6] N'etiti ihe ndabere nke enweghị nhata na ọgba aghara, GABRIELA bu n'uche ijikọta okwu nke nnwere onwe mba, ịda ogbenye na nnwere onwe ụmụ nwanyị. [7] Ndị guzobere nzukọ ahụ kwalitere "Nkwado nke Atọ nke Ụwa" nke lekwasịrị anya na mgbanwe mmekọrịta mmadụ na ibe ya zuru oke, kama ilekwasị anya n'ụdị mmegbu ọ bụla.[8] Nkwado GABRIELA na-ama ndị nna ochie aka, yana iguzogide mmetụta mba ọzọ na Ọchịchị ọhụrụ.[9]
N'afọ 2003, e bidoro Gabriela Women's Party site n'enyemaka nke ndị otu GABRIELA na òtù ụmụ nwanyị na ndị ọzọ. [4] Na ntuli aka 2004 maka ulo ndi ndoro ndoro ochi ochi,ndepụta pati ahụ nwetara vootu 464,586 (3.6518% nke vootu mba niile) wee merie oche maka onye mbụ a họpụtara Liza Maza Na ntuliaka 2007, pati ahụ meriri oche abụọ na vootu pati mba niile.[10] pati umunwanyi Gabriela naanị otu ụmụ nwanyị nwetara oge nke abụọ na ogbako. [11]
Nhọrọ | Nhọrọ | % | oche |
---|---|---|---|
2004 | 464,586 | 3.65% | 1 |
2007 | 621,171 | 3.89% | 2 |
2010 | 1,001,421 | 3.31% | 2 |
2013 | 713,492 | 2.60% | 2 |
2016 | 1,367,795 | 4.22% | 2 |
2019 | 445,696 | 1.61% | 1 |
2022 | 413,909 | 1.15% | 1 |
Ebe e si nweta ya: [12]
One Billion Rising (OBR) bụ mkpọsa zuru ụwa ọnụ nke e guzobere iji kwụsị ndina n'ike na ime ihe ike mmekọahụ megide ụmụ nwanyị. Kemgbe afọ 2013, GABRIELA eduziwo otu ijeri ọrụ na Philippines na mba ofesi ebe isi ya dị.[12]
Ndị otu ọrụ Philippine gụnyere:
Na Philippines, GABRIELA na-etinye aka na mkpọsa mmata iji gbochie ịzụ ahịa ụmụ nwanyị na ụmụ agbọghọ site na Philippines. Atụmatụ ya gụnyere nzukọ ọmụmụ ihe na mgbasa ozi nye NGO na ụlọ ọrụ gọọmentị na mkpọsa mmata na mpaghara obodo.[13] N'afọ 1999, GABRIELA malitere Purple Rose Campaign megide ịzụ ahịa mmekọahụ nke ụmụ nwanyị na ụmụaka Filipino.[14] Mgbasa ozi ahụ nwetara ihe dị ịrịba ama site na ịgafe Iwu Anti-Trafficking in Persons Act nke 2003 na onye nnọchi anya GABRIELA Liza Maza dị ka onye na-akwado iwu ahụ.[15] GABRIELA na-etinye aka na Vow to Fight Against Violence on Women na Free Our Sisters / Free Ourselves campaign.
GABRIELA nwere isi na United States, Netherlands, Japan, Hong Kong, Taiwan, Italy, Germany na United Kingdom.[11]