Antoine Joseph Santerre | |
---|---|
{{{opis}}}
| |
Karijera
| |
Čin | divizijski general |
Važnije bitke | *Francuska revolucija |
Rod vojske | konjica |
Antoine-Joseph Santerre (16. mart 1752 - 6. februar 1809) bio je francuski vojskovođa, najpoznatiji po ulozi koju je kao zapovjednik pariške Nacionalne garde i strastveni republikanac imao u najvažnijim događajima Francuske revolucije.
Rodio se u porodici relativno imućnih vlasnika pivovare, koju je godine 1770. naslijedio nakon smrti roditelja. Iskazao se kao sposoban poslovan čovjek, ali još više kao filantrop te steako popularnost među masama siromašnih Parižana. Zbog toga je u burnim događajima pred Revoluciju godine 1789. izabran za zapovjednika Nacionalne garde. Na tom je mjestu 14. jula vodio juriš na Bastilju, a nakon masakra na Marsovim poljima 1791. godine je neko vrijeme bio izdan nalog za njegovim hapšenjem. U ljeto 1792. godine je sudjelovao u napadu na kraljevski dvorac Tuilleries prilikom koga je masakrirana kraljeva Švicarska garda, a sam Louis XVI zarobljen. Santerre je od strane revolucionara bio zadužen za njegovo čuvanje, a lično je nadgledao i njegovo pogubljenje na giljotini; prema nekim navodima je upravo on zapovijedio bubnjanje kako mase ne bi mogle čuti kraljev govor, iako će Santerreova porodica to osporavati. Nekoliko mjeseci kasnije, Santerre je poslan u Vandeju kako bi sudjelovao u gušenju kontrarevolucionarnog ustanka; tokom kampanje je sudjelovao u borbama promjenjivog ishoda, sve do poraza u Drugoj bitci kod Corona nakon koje je u septembru 1793. godine opozvan u Pariz i uhapšen. Njegovom hapšenju je pridonijela nepopularnost među ljudstvom, koje mu je zamjeralo navodni kukavičluk i sklonost luksuzu. Santerre je uspio preživjeti jakobinsku strahovladu te je 1794. godine pušten i ponovno dobio čin divizijskog generala, ali više nije sudjelovao u nijednoj kampanji. Nakon što je godine 1800. izašao iz vojske, ponovno se posvetio pivarstvu, ali u tome više nije imao uspjeha, te je umro u siromaštvu.