Cvrcka
| Cvrcka - Цврцка | |
|---|---|
 Cvrcka u Posebnom rezervatu prirode "Kanjon Cvrcke" | |
| Lokacija | |
| Države |  Bosna i Hercegovina |
| Hidrografija | |
| Izvor – aps. visina | obronci Čemernice 1.200 m |
| Ušće | Vrbanja |
| Dužina | 12 km |
| Pritoke | Bukovica |
| Transport | |
| Plovnost | Nije plovna |
Cvrcka je najveća lijeva pritoka Vrbanje, na području opštine Kneževo, Bosna i Hercegovina. Izvire na sjevernim padinama Čemernice, na vododijelnici između Jakotine (lijeva pritoka iste rijeke) i potoka koji se ulivaju u Ugar. Formiraju je dvije čelenke: Međurača (izvor na oko 1200 m) i Vukača (izvor na oko 1150 m).
Nakon ušća jedine veće pritoke – Bukovice, ulazi u duboki, strmi i nepristupačni kanjon, čija dubina na nekim mjestima iznosi više od 500 m u odnosu na okolni plato. Iz njega izlazi u ljevkasto polje neposredno prije Večića, koje se proširuje u relativno prostrano Večićko polje. Tu je i njeno ušće, na oko 300 m nadmorske visine, u rijeku Vrbanju, nedaleko od Kotor Varoša.[1] .
Kanjon ove rijeke obiluje nizom prirodnih ljepota, brojnim kaskadama, virovima, vodopadima i pećinama. Duž uređene planinarske staze mogu se vidjeti atraktivni vodopad Skakavac u mjestu Hrvaćanini, virovi Muški i Ženski vir, Bekića Zelenac – najčešće mjesto kupanja onih nešto hrabrijih, Opaki vir (koji je propagirao i Leonardo Dikapri), vodopad Vilenska vrela u vidu zavjese od mlazeva raspršene vode, sa visoke lijeve obale od sedre i mnoge druge zanimljivosti.[2]
Vilenska Vrela je naziv jezerceta u koje se voda slijeva sa okolnih strmina putem brojnih vodopada različite visine i količine vode. Visina im je od par do 40 metara.[1] Iz jezerceta voda otiče u rijeku Cvrcku, a zatim kanjonom prema Vrbanji[3][4][5]
- ↑ 1,0 1,1 Kanjon rijeke Cvrcke – oaza mira i prirodne ljepote (FOTO) (VIDEO) - srpskacafe.com, 2020. - Pristupljeno 7.2.2024
- ↑ Kanjon Cvrčke, vodopad Skakavac 2022, video - 7.2.2024
- ↑ Uspon na zaleđene vodopade Vilenska Vrela 2017, video - 7.2.2024
- ↑ Mučibabić B. Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
- ↑ Spahić, M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1: 250.000). Izdavačke kuće "Sejtarija", Sarajevo.
