Hrvati u Rumunjskoj

Karaševci, Šokci i Turopoljci
Ukupno pripadnika
6.993 - 15.000(procjena)
Značajna područja naseljavanja
Rumunjska
Županije: Karaš-Severin, Timiš
Jezik
Hrvatski jezik
Vjera
Rimokatolici

Hrvati u Rumunjskoj (2002)

Hrvati u Rumunjskoj dijele se u tri skupine Karaševce, Šokce i Turopoljce. Službeno hrvatska zajednica u Rumunjskoj nije brojna, ali je stabilna s dobro očuvanom tradicijom i jezikom. Hrvata u Rumunjskoj ima nešto više od 14000, ali je njihov broj vjerojatno veći, no odvojenost od matice zemlje, izoliranost Rumunjske i srbizacija putem medija imali su veliki utjecaj na ovaj broj.

Naselja

Naselja u kojima žive Hrvati su Karaševo, Jabalče, Klokotič, Lupak, Ravnik, Vodnik, Nermiđ.^[1] Hrvati su živjeli i u ovim ugašenim mjestima: Selištu, Garištu kod Nermiđa, T6lvi (u blizini Lupaka) i Jasenovcu kod Klokotiča.^[1] Poslije je dio preselio istočno, u Slatinu Timiš i zapadno u Alibunar. U porječju između Begeja i Tamiša Hrvati su se naselili u Rekaš, Hrvatsku Keču i Hrvatski Čenej.^[1] U Aradskoj županiji doselili su se u Lipovu.^[1]

Jezik

Hrvati u Rumunjskom govore hrvatskim jezikom. Uglavnom se služe torlačkim narječjem. Postoje i zajednice koje govore kajkavskim narječjem (Turopoljci), a nekad su u Rumunjskoj postojali i Hrvati koji su govorili čakavskim narječjem: to su bili doseljenici iz okolice Brinja.

Crkva

Za obrazovanje i duhovne potrebe Hrvata u Rumunjskoj skrbili su se isusovci i franjevci.^[1]

Historija

Hrvati oko grada Rešice najstarija su hrvatska dijaspora. Tamo žive više od 500 godina. Hrvati u Rumunjskoj nisu imali većih dodira s maticom zemljom. Između Kraljevine Jugoslavije i Rumunjske postojao je dogovor koji je jamčio Hrvatima 5 hrvatskih učitelja. Taj dogovor je vrijedio od 1936. do 1948. i sukoba Tita sa Staljinom. Nakon toga veliki je period mraka do 1973, kad se postupno obnavljaju veze. Dio Hrvata bio je deportiran u Baragan.^[2]

Nakon Rata u Hrvatskoj, veze su se intenzivirale. Najveće hrvatsko naselje jest Karaševo.

Rumunjski Hrvati mogu se podijeliti u nekoliko grupa:

Hrvati u Hrvatskoj Keči

To su kajkavci koji su se doselili na prijelazu iz 18. stoljeću u 19. stoljeće (proces preseljenja završen je 1801.), kada je zagrebački biskup za zemlje oduzete u Pokuplju dobio posjede u Banatu. Veliki su hrvatski posjedi za vrijeme komunizma oduzeti hrvatskoj manjini, ali su im vraćeni nakon demokratskih promjena.
Selo i danas na rumunjskom nosi ime "Checea Croată". Selo se nalazi nedaleko od srpsko-rumunjske granice, nekih par kilometara, na 45° 45' s.z.š. i 20° 49' 60" i.z.d..

Hrvati u Hrvatskom Čeneju

Oni su porijeklom Ličani. U komunizmu im je oduzeta imovina, a nakon demokratskih promjena nije im u potpunosti vraćena. Za mnoge je to sve prekasno jer su to uglavnom starci; ovdje se rađalo jako malo djece.
Hrvatski pridjev u imenu se može naći na mađarskim zemljovidima iz 19. stoljeća.
Selo se također nalazi u Banatu, nekoliko km jugoistočno od Hrvatske Keče, na 45° 42' 57" s.z.š. i 20° 54' 14" i.z.d..

Hrvati u Rekašu

U ovom velikom selu (6 500) Hrvati danas čine manjinu. Doselili su se iz Dalmacije, Bosne, Slavonije i Gorskog kotara. Došli su sredinom 17. stoljeća i na ovome su području manjina iako su starosjedioci. Govore ekavicom s velikim primjesama ikavskog govora. Hrvati se iz ovog područja okupljaju u svetištu Marija Radna za vrijeme blagdana. Danas u selima Radna i Lipovac živi jako malo Hrvata.

Hrvatska dijaspora kod Rešice

Ovo je najbrojnija hrvatska zajednica [1] Arhivirano 2007-06-01 na Wayback Machine-u. Njih je preko osam tisuća u osam naselja. To je najstarija hrvatska dijaspora nastala možda već u 14. st (prema jednoj od teorija, otišli su nakon bitke na Kosovu, 1396. godine, a podrijetlom su iz srednje Bosne, s planine Vlašića). Zadržali su svoje običaje i govor te nošnju. Ne baš plodna zemlja uzrokovala je slab priliv naseljenika iz drugih naroda. Hrvati su se prilagodili tom području i žive od stočarstva, voćarstva, rudarstva, a rade i u industrijskim pogonima u Ričici. U novije vrijeme znatan broj stanovnika ovih sela odlazi na rad u inozemstvo (proces uočljiv u cijeloj Rumunjskoj).
U svim se naseljima govori hrvatski, jedino u Jabalču, najstarijem, ali i najmanjem i vjerojatno najizoliranijem od karaševskih sela, broj govornika hrvatskoga opada. Budući da Hrvati predstavljaju većinu stanovnika, pripadanici drugih naroda koji žive u karaševskim selima (npr. ovdašnji Romi) također govore hrvatski. U ovim je selima udio Rumunja neznatan pa je ta zajednica stabilna. Ovdašnje Hrvate zovu još i Krašovanima.

Hrvati u Sulini

Ovo je najmanje brojna zajednica Hrvata u Rumunjskoj. Hrvata je jako malo, no ostali su vrlo brojni tragovi koji upućuju na činjenicu da je Hrvata tu nekad bilo više. Ovo naselje nalazi se na obali Crnog mora.

Hrvati u Erdelju

U franjevačkim su samostanima u Erdelju djelovali redovnici hrvatskog podrijetla, a među poznatijima su Andrija Zagrebački^[3] i kustos erdeljske kustodije Stefanita p. Stjepan Soljak (Stjepan Matijević, kod Mađara István Salinai).^[4] Njihovim su se putevima širili popularni Marijini plačevi iz hrvatskih primorskih krajeva prema Zagrebu, područjima kajkavskog narječja, te dalje prema sjeveru (primjerak nađen u samostanu u Csíksomlyóu).^[4][5]

Dolazak hrvatskih redovnika u Erdelj bio je dio potpore koju je nezadovoljnim katoličkim plemićima u protestantskom okružju Erdelja ponudio ostrogonski kardinal Péter Pázmány.^[6] Ta je pomoć značila da će im poslati mađarske katoličke svećenika s kojima su bili i Hrvati iz uže Hrvatske.^[6] Ta je katolička ispomoć koji su erdeljski velikaši zaiskali stigla je i iz Bosne što je značilo da su im došli hrvatski bosanski franjevci. Budući da su ti Hrvati iz Hrvatske i Bosne bili drugog jezika u odnosu na matični puk, to je nosilo konflikte.^[6]

Sport

• nogometni kup Hrvatska grančica, organizira ga Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj (turnir ekipa iz devet sela u kojemu žive Hrvati)^[7]
• Prolaz, nogometni klub iz Karaševa^[7](od 2012. djeluje zajedno sa Starigradom 1299)^[8][9]
• Tirol (??), nogometni klub^[7]
• AS Croaţia , Klokotič, nogometni klub,^[7](4. liga Karaš-severinske županije)^[10][11]
• Karaševo, nogometni klub^[7][12][13]
• Recolta, Ravnik, nogometni klub (5. liga)^[10]
• Voinţa, Lupak, nogometni klub, (4. liga Karaš-severinske županije) - došla do 1/32 završnice rumunjskog kupa 2012./13.^[10][14][15]
• Partizan, Nermiđ (5. liga), nogometni klub,^[11][16][17]
• Starigrad 1299, Karaševo, nogometni klub (od 2012. djeluje zajedno s Prolazom) ^{[8][18][19][20][21][22]}

Nakladništvo

• Hrvatska grančica, časopis^[23]

Povezano

• Krašovani
• Rumunji u Hrvatskoj

Izvori

1. Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj Arhivirano 2014-12-25 na Wayback Machine-u Despre noi: Scurt istoric
2. Glasnik HDZ-a, 1991.
3. Marulićev Evanđelistar (COLONIAE, 1529) iz mađarskog Gyöngyösa, Colloquia Maruliana XII (2003.), str. 260
4. Lukač, str. 259
5. Lukač, str. 260
6. Lukač, str. 258
7. Kupa „Hrvatska Grancica“ Arhivirano 2016-03-07 na Wayback Machine-u, Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, novosti, 19. studenoga 2008.
8. Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj^{[mrtav link]} Starigrad 1299 I Prolaz zajedno, Hrvatska grančica, 26. rujna 2012.
9. ZHR Arhivirano 2016-03-05 na Wayback Machine-u "Prolaz Karaševo", 23. travnja 2008.
10. Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj Arhivirano 2016-03-05 na Wayback Machine-u I Lupak ima svoj…“September 11”! , Hrvatska grančica, 26. rujna 2012.
11. ZHR Arhivirano 2016-03-06 na Wayback Machine-u A. S. Croatia Clocotici, Hrvatska grančica, 30. svibnja 2012.
12. Daniel Lucacela: ZHR^{[mrtav link]} Kratka retrospektiva karasevskog nogometa, 16. prosinca 2010.
13. ZHR^{[mrtav link]} Mikola Mateia o karasevskom nogometu, 5. ožujka 2010.
14. Daniel Lucacela: Super „Vointa Lupac“ i njezini super rezultati ^{[mrtav link]}, Hrvatska grančica, 5. rujna 2012.
15. Daniel Lucacela: ZHR Arhivirano 2016-03-09 na Wayback Machine-u Vointa Lupak, 14. svibnja 2010.
16. Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj^{[mrtav link]} Intervju s gosp. Miljom Milosam (Voina) o nogometnoj ekipi Partizan Nermid, Hrvatska grančica, 5. listopada 2012.
17. ZHR Arhivirano 2011-09-23 na Wayback Machine-u Nakon 20 i više godina zaživio je nogomet i u Nermiđu, 13. rujna 2011.
18. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-01. Pristupljeno 2021-08-28. 
19. ZHR Arhivirano 2016-03-08 na Wayback Machine-u Uspješno je završilo prvo malonogometno prvenstvo organizirano od sportskog kluba Starigrad Karaševo, Hrvatska grančica, 11. srpnja 2012.(sadrži klupski grb)
20. ZHR Arhivirano 2011-10-05 na Wayback Machine-u Croatii, nunta si mustata lata..., novinsko izvješće s utakmice Starigrad Karasevo - AS Herculane, 13. rujna 2011.
21. Slobodan Ghera: ZHR Arhivirano 2016-03-08 na Wayback Machine-u Športski klub Starigrad Karaševo 1299, 25. listopada 2010.
22. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2010-08-06. Pristupljeno 2024-08-18. 
23. Hrvatski iseljenički zbornik 2010. Arhivirano 2012-05-05 na Wayback Machine-u Sanja Vulić: Perspektive nakladništva hrvatskih manjina, str. 161.

Vanjske veze

• MVPEI.hr Arhivirano 2009-03-11 na Wayback Machine-u Hrvatska nacionalna manjina u Rumunjskoj
• Hrvatska revija broj 4/2008. Arhivirano 2012-01-12 na Wayback Machine-u Castilia Manea–Grgin: Hrvatska nacionalna manjina u Rumunjskoj
• Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj Arhivirano 2011-09-23 na Wayback Machine-u
• Karaševo Arhivirano 2007-06-01 na Wayback Machine-u