Mudrost gomile ili Mudrost masa je naziv teorije koju je James Surowiecki izneo u svojoj knjizi "The Wisdom of Crowds: Why the Many Are Smarter Than the Few and How Collective Wisdom Shapes Business, Economies, Societies and Nations" (Hrvatsko izdanje: "Mudrost masa - zašto više ljudi zna i kako kolektivna mudrost utječe na poslovanje, privredu, društva i narode"). Ona se bavi agregacijom informacije u grupama, koja rezultira odlukama koje su, kako on tvrdi, često bolje nego da ih je doneo ijedan pojedinačan član grupe. Knjiga predstavlja mnoga ispitivanja i anegdote kojima se ilustruju argumenti teorije i dotiče se nekoliko polja, pre svega ekonomike i psihologije. Na početku se navodi anegdota o tome kako je gomila na jednom seoskom sajmu tačno pogodila težinu iskasapljenog vola kada je izračunat prosek njihovih pojedinačnih procena (prosek je bio bliži tačnoj težini od većine procena pojedinačnih članova gomile i tačniji od ijedne procene stočnih stručnjaka).[1] Primer bi mogla biti i opcija "Pitajte publiku" u kvizu "...Milioner/Milijunaš" u kojoj publika uglavnom daje najviše glasova za tačan odgovor. Knjiga govori o (unutar sebe) raznolikim skupinama pojedinaca koji nezavisno odlučuju, a ne o psihologiji gomile (rulje) kako se ona tradicionalno shvata. Takođe postoje i paralele sa statističkom teorijom uzorkovanja, jer će gore opisana skupina bolje predstavljati univerzum mogućih ishoda i time proizvoditi bolje predviđanje.
Prednosti koje vidi u dezorganizovanom (nevođenom) odlučivanju, Surovjecki deli u tri glavna tipa:
Nisu sve gomile (skupine) mudre, uzmite u obzir rulju ili panične investitore u berzanskom mehuru. Dole su navedeni još neki primeri (Neuspesi grupne inteligencije) gomila koje nisu mudre. Prema Surovjeckom, mudre gomile se od iracionalnih razlikuju po ovome:
Surovjecki proučava situacije (poput berzanske panike) u kojima gomila proizvodi vrlo lošu odluku i tvrdi da su u ovim tipovima situacije omanuli njihova kognicija i kooperacija jer su, iz raznih razloga, članovi grupe bili previše svesni mišljenja drugih i počeli da se međusobno podražavaju i konformiraju umesto da misle samostalno. Iako on daje opitne detalje gomila koje su zaneli ubedljivi govornici, on tvrdi da je glavni razlog za intelektualni konformitet grupe sistemska greška u sistemu za donošenje odluka. Surovjecki tvrdi da se, u slučaju da okolina za donošenje odluka nije prilagođena da prihvati gomilu, gube pogodnosti pojedinačne procene i informacije i da je gomila onda dobra koliko i njen najpametniji član, umesto da bude bolja od njega (kako on tvrdi da je moguće). Propusti mogu biti ovakvi:
Kako imati interakciju a izbeći informacionu kaskadu i ne izgubiti nezavisnost, koja je ključni faktor u grupnoj inteligenciji? Surovjecki preporučuje:
Surovjecki je veliki zagovornik tržišta odlučivanja. On ukazuje na uspeh javnih i unutrašnjih korporativnih tržišta kao dokaz da skupina pojedinaca sa različitim tačkama gledišta, ali istom motivacijom (da naprave dobru procenu) mogu proizvesti tačno agregatno predviđanje. Prema Surovjeckom, ovakva predviđanja su tačnija nego ijedno koje potiče iz neke ekspertske grupe (think tank). On predlaže da postojeća tržišta obveznica budu proširena u područja kao što je teroristička aktivnost i tržišta predviđanja unutar kompanija. Will Hutton je tvrdio da se analiza Surovjeckog može, osim na činjenice, primeniti i na vrednosne sudove, pri čemu su odluke gomile koje "proističu iz naše agregirane slobodne volje zapanjujuće... pristojne", nakon čega zaključuje da "nema boljeg argumenta za pluralizam, raznolikost i demokratiju, uz istinski nezavisnu štampu" [2].
Trenutno postoje tri opšte kategorije upotrebe mudrosti gomile: Tržište predviđanja, Delphi metod i proširenje tradicionalnog ispitivanja javnog mnenja. Tržište predviđanja je najčešća primena, u kome se radi o spekulativnom ili kladioničarskom tržištu za stvaranje proverljivih predviđanja. Pogađaju se ishodi (npr. "Kandidat K. će pobediti na izborima") ili parametar (npr. dohodak sledeće godine). Zanimljivo je da pitanje "ko će pobediti?" daje bolje predviđanje nego "za koga ćete vi glasati?". Delphi metodi su alati za agregaciju informacije koji osim proverljivih ishoda, po Hatonovom konceptu, uzimaju u obzir i sudove o idejama. Ispitivanja javnog mnenja na osnovu odgovora malog broja ljudi procenjuju mišljenje populacije.
Wikipedia se smatra primerom mudrosti gomile ali i njenih ograničenja: ona je dobar izvor informacija, iako donekle nepouzdan. [3]
(na engleskom:)
James Surowiecki 28 Meg MP3 File] Arhivirano 2006-06-11 na Wayback Machine-u Audio presentation at SXSW Conference 2006
C/Net News] Tech lessons learned from the wisdom of crowds¨
Surowiecki and Joyce Berg of the Iowa Electronic Markets
allows creation of challenges that conform to all elements suggested by Surowiecki
Intelligence Collective ]Rational behavior redefined on the basis of expected and observed use of logical language
Galton, Vox Populi, Nature, v75, p450-451" (scanned facsimile)
Game Tycoon] Using Games to Tap Collective Intelligence. [http://www.edery.org/2006/11/using-games-to-tap-collective-intelligence-part-2/ Part 2] of the article.