Prožura

Prožura
Prožura na mapi Hrvatske
Prožura
Prožura
class=notpageimage|
Prožura na karti Hrvatske
Regija Dalmacija
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Mljet
Mikroregija otok Mljet
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Geografske koordinate
 - z. š. 42.73 N
 - z. d. 17.651 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 53
Pošta 20 224
Pozivni broj +385 (0)20
Autooznaka DU
Prožura, naselje vrlo bogate prošlosti

Prožura (tal. Progiorra ili Prosùra) je naselje na otoku Mljetu. Nalazi se na sjevernoj strani otoka. Prožura se nalazi u kopnu, a Prožurska Luka je izgrađena kao ribarska luka na obali Mljetskog kanala.

Povijest

[uredi | uredi kod]

Prožura je nastala dolaskom slavnskog stanovništva na Mljet u isto vrijeme kad i Vrhmljeće i Babino Polje. Smjestena je u udolini, potpuno skriveno iza sjevernog rubnog brijega, a pod uzvisanama Mužanje i Spas. Prvi pisani dokument o samom mjestu dolazi iz 1345. godine. Bila je to isprava što ju je napisao jedan od opata iz samostana Sveta Marija na Velikom jezeru. Naselje se spominje pod nazivom Progsuri.

Pop Luka, mljetski kančelir, oporučno je ostavio, 30. studenog 1447. godine, svoj posjed na Mljetu, ukljućujući crkvu Sv. Trojice u Prožuri, lokrumskim benediktincima, koji su na taj način opet došli do posjeda na Mljetu. Oko te crkvice i oko samostana niknut će cijelo naselje, koje je, arhitektonski gledano, do danas ostalo, skoro pa potpuno, očuvano.

Usred naselja je izgrađena velika četverokutna kula, koja je za vrijeme gusarskih napada, služila kao sigurno utočište lokalnom stanovništvu. U vrijeme napada i totalnog razaranja Okuklja, napadnuta je bila i Prožura.

Za potrebe ribolova, čuvanja ribarskog alata i popravka svojih galija i čamaca, stanovništvo se Prožure spustilo na more i, gradeći male magazine, stvorili su temelje budućeg naselja, Prožurske Luke (Porta).

Prožura je od svojeg osnutka pa do danas konstantno naseljena, dok je Prožurska Luka, jednako kao i Okuklje, stalno naseljena tek od 1981. godine.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Prožura je jedno od prvih slavenskih naselja na otoku, nastala je kad i Vrhmljeće i Babino Polje. Stanovništvo se već godinama smanjuje, što zbog odlaska stanovnika s otoka, ali i zbog silaska stanovnika u Prožursku Luku. Popisom stanovnika iz 2001. godine u Prožuri su živjela 53 stanovnika[1].

Kretanje stanovnika

[uredi | uredi kod]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kod]

Stanovnici Prožure i Prožurske Luke su se ranije bavili poljoprivredom, ribarstvom (zbog neposredne blizine Prožurske blatine, stanovnici su se ranije bavili i izlovom jegulja) i izvozom svojh dobara u Dubrovnik. U drugoj polovici 20. stoljeća postojala je direktna brodska veza s Dubrovnikom, ali je zbog neisplativosti ukinuta. Danas ova dva naselja svoje gospodarstvo temelje na ribarstvu, ugostiteljstvu i turizmu.

Galerija

[uredi | uredi kod]
  • Kula
    Kula
  • Crkva svetog Martina
    Crkva svetog Martina
  • Crkva svete Trojice
    Crkva svete Trojice
  • Crkva svetog Roka
    Crkva svetog Roka
  • Spomen-ploča Matu Graciću
    Spomen-ploča Matu Graciću

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ DZS - Popis stanovništva 2001. godine
  2. ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  • Dabelić, I. (2004.) Mljet - zeleni otok, Vjesnik: Zagreb
  • Radovinović, R. (1999.) Hrvatski Jadran, Naprijed: Zagreb
  • Zbornik otoka Mljeta (1989.), Dubrovački muzej - Odjel socijalističke revolucije: Dubrovnik