Savić Marković Štedimlija (12. januar 1906 - 25. januar 1971) bio je crnogorski novinar, publicist i historičar, najpoznatiji po populariziranju koncepta tzv. Crvene Hrvatske u međuratnom razdoblju kao i suradnjom sa režimom NDH i Silama Osovine za vrijeme drugog svjetskog rata, tokom koga je sudjelovao u osnivanju i popularizaciji Hrvatske pravoslavne crkve. Na kraju rata ga je zarobila Crvena armija te je godine proveo u gulazima prije nego što je protjeran u tadašnju Jugoslaviju, gdje je posljednje godine života proveo anonimno radeći u JLZ kao suradnik svog predratnog prijatelja Miroslava Krleže.
- Gorštačka krv - Crna Gora, 1918-1928, Beograd, 1928.
- Rub jave, (stihovi), Paraćin, 1929.
- Bezbrižnost do kulture (Od nacionalne epike k socijalni liriki), Ljubljana, 1931.
- Simulanti u socijalnoj litreaturi, (brošura), Zagreb, 1932.
- Skidanje maske, Zagreb, 1932.
- Mistifikatori likvidiraju umjetnost, Kočevje, 1932.
- Antikrležijanci ili kako se kod nas pišu "marksističke" kritike, Kragujevac, 1933.
- Školovanje crnogorske omladine, Zagreb, 1936.
- Crna Gora u Jugoslaviji, Zagreb, 1936.
- Rusija i Balkan, Zagreb, 1937.
- Crvena Hrvatska, Zagreb, 1937., Split, 1991.
- Osnovi crnogorskog nacionalizma, Zagreb, 1937.
- Crnogorske štamparije u petnaestom vijeku: fragment iz kulturne povijesti Crne Gore, Zagreb, 1938.
- Božidar Vuković i mletački štampari u XVI vijeku, Zagreb, 1939.
- Albanija, Zagreb, 1939.
- Kulturno-politička razmatranja, Zagreb, 1939.
- Auf dem Balkan, Zagreb, 1943.
- Verschwörungen gegen den Frieden, Zagreb, 1944., (hrv. izd. Zavjere protiv svjetskoga mira, prijevod, Goran Jurišić, Alfa, Zagreb, 2005.)
- Istorija školstva i prosvjete u Crnoj Gori, Beograd, 1969. (Pod pseudonimom Tomaš Marković)
- Deset godina u gulagu I-II, Matica crnogorska, Podgorica, 2004.
- Tri zabranjene knjige Savića Markovića Štedimlije, DANU, Podgorica, 2008. Priredio Dr. Danilo Radojević. (tri zabranjena Štedimlijina rada: Gorštačka krv - Crna Gora 1918-1928, Beograd, 1928., Crna Gora u Jugoslaviji, Zagreb, 1936. i Osnovi crnogorskog nacionalizma Zagreb, 1937.)[1]