Sobra

Sobra
Sobra na mapi Hrvatske
Sobra
Sobra
class=notpageimage|
Sobra na karti Hrvatske
Regija Dalmacija
Županija Dubrovačko - neretvanska
Općina/Grad Mljet
Mikroregija otok mljet
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Nadmorska visina 0 m
Geografske koordinate
 - z. š. 42.75 N
 - z. d. 17.633 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 102
Pošta 20 225
Pozivni broj +385 20
Autooznaka DU
Zaljev Sobra

Sobra (tal. Porto Mezzo) je mjesto na otoku Mljetu. Nalazi se u dubokom zaljevu na sjevernoj strani otoka i glavna je otočna luka.

Povijest

[uredi | uredi kod]

Sobra je stalno naseljena od druge polovice 19. stoljeća, a nastala je kao luka Babinom Polju. Odavdje su prije isplovljavale mljetske gajete na vesla i jedra sa drvima, koje je služilo kao građevinski materijal u Dubrovniku za vrijeme Republike. U starim dubrovačkim listinama iz 15. stoljeća spominje se i posebna vrsta bračere, pod imenom mljetska barka, te posebno mljetsko jedro. Godine 1880. na mjestu današnjeg naselja je izgrađeno manje pristanište, a ubrzo je bila uključena u stalnu brodsku vezu između Trsta i Kotora te se od tog vremena smatra glavnom mljetskom lukom.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Sobra je nastala kao luka nedalekom Babinom Polju te su prvi stanovnici došli i tog mjesta. Sobra je jedino mjesto na otoku koje konstantno bilježi porast broja stanovništva. Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, Sobra ima 102 stanovnika[1].

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kod]

Sobra svoje gospodarstvo temelji na turizmu i na prometu. Iz Sobre svakodnevno isplovljavaju brodovi prema lukama Prapratno (Pelješac) i Gruž (Dubrovnik) te prema otoku Šipanu. Također, u Sobru pristaje međunarodni Jadrolinijin brod za Bari (Italija). Zbog blizine blatine, Sobra ima vlastiti vodovod i vodocrpilište.

Promet

[uredi | uredi kod]
Trajektna luka

U mjestu je trajektna luka koja otok spaja s kopnom, putem linije Dubrovnik - Suđurađ (Šipan) - Sobra.

Kroz mjesto prolazi državna cesta D120, koja spaja naselje s ostatkom otoka, a do trajektne luke vodi 1,1 km dugi odvojak (državna cesta D123).

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ DZS - Popis stanovništva 2001. godine
  2. ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  • Dabelić, I. (2004.) Mljet - zeleni otok, Vjesnik: Zagreb
  • Radovinović, R. (1999.) Hrvatski Jadran, Naprijed: Zagreb
  • Zbornik otoka Mljeta (1989.), Dubrovački muzej - Odjel socijalističke revolucije: Dubrovnik