The President's Analyst | |
---|---|
![]() originalni filmski poster | |
Režija | Theodore J. Flicker |
Producent | Stanley Rubin |
Scenario | Theodore J. Flicker |
Uloge | James Coburn Godfrey Cambridge Severn Darden Joan Delaney Will Geer |
Muzika | Lalo Schifrin |
Fotografija | William A. Fraker |
Montaža | Stuart H. Pappé |
Distribucija | Paramount Pictures |
Datum(i) premijere | 21. 12. 1967
|
Trajanje | 103 min.s |
Zemlja | ![]() |
Jezik | engleski |
Budžet | preko 2 mil. $[1] |
Bruto prihod | 2,450.000 $ (SAD i Kanada)[2] |
The President's Analyst (sh. Predsjednikov (psiho)analitičar) je američka science fiction filmska komedija snimljena 1967. godine u režiji Theodorea J. Flickera. Protagonist, čiji lik tumači James Coburn, je psihijatar angažiran da obavlja psihonalizu američkog predsjednika te tako dobija pristup najpovjerljivim državnim tajnama zbog kojih postaje predmetom zanimanja suparničkih obavještajnih službi, ali i razotkriva veliku zavjeru telekomunikacijskih kompanija koje žele uvesti kontrolu uma svih američkih građana. Radnja prikazuje kako mu zbog toga život dođe u opasnost, te je prisiljen bježati, pri čemu mu pomažu profesionalni ubica (čji lik tumači Godfrey Cambridge) i gej sovjetski agent (čiji lik tumači Severn Dardern).
The President's Analyst je sa jedne strane bio parodija tada izuzetno popularnih špijunskih filmova (uključujući one u kojima je glumio sam Coburn), ali je također nastojao iskoristiti antiestablishmentsko raspoloženje mlade publike, pa je na satirički način obrađivao dotadašnje hollywoodske "svete krave" kao što su institucija američkog predsjednika ili FBI, čiji je šef u filmu (koga glumi Water Burke) modeliran prema tada moćnom, ali kontroverznom J. Edgaru Hooveru. Studio Paramount Pictures je, prema svjedočenju njegovog mladog šefa Roberta Evansa, zbog toga bio izvrgnut pritisku od strane FBI i CIA-e, pa su u postprodukciji obje organizacije dobile fiktivna imena (zbog čega se film morao naknadno nasikronizirati). The President's Analyst nije imao uspjeha kod publike, ali ga je hvalila kritika. Kasnijim je historičarima postao zanimljiv kao jedan od prvih hollywoodskih filmova koji se, iako na humorističan način, pozabavio pitanjem gubitka privatnosti i svemoći države nasprot pojedinca u suvremenom svijetu, a što su motivi koji će postati popularni kod hollywoodskih filmaša u sljedećim decenijama.