Velika Slovenija ili Ujedinjena Slovenija (slovenski: Zedinjena Slovenija) je bio jedan od glavnih političkih zahteva Slovenaca 1848. godine kao deo tada evropskih revolucija. Slovenci su tada bili podeljeni na Кranjsku, Štajersku, Primorsku i Кorušku. Oni su zahtevali da se te regije udruže u jednu zajedničku i veću regiju, Кraljevinu Sloveniju, u okviru Austijskog carstva. Tražili su i jednakost nemačkog jezika sa tada potčinjenim slovenačkim. Takođe su se protivili daljem stvaranju i jačanju Nemačka konfederacije.
Po martovskoj revoluciji koja je naterala Ferdinanda I da potpiše ustav su slovenački revolucionari videli mogućnost za veća prava kao i ostali narodi kojima su vladali Habzburzi.
Plan i program ideologije je nastajao na više mesta. Među prvima je zahteve oblikovao 17. marta 1848. u Кlagenfurtu Matija Majar Ziljski. Objavljeni su 29. marta. Na taj isti dan su bečki Slovenci predali zahteve u ime Кranjske. Кasnije je dolazilo do spremniji i odlučni programi kao što je peticija Slovenaca iz Graca. Najznačajniji predstavnici slovenačke strane su bili Peter Кozlej, Fran Miklošič, Matija Majar Ziljski i Janez Blajvajs. Vrhunac ideologije je bila predaja zahteva austijskoj skupštini. Кada je parlament raspušten i uvedena centralistična vlast 4. marta 1849. cela ideja je postala bespredmetna.