Želeći proširiti svoje ovlasti i omogućiti si reizbor, tadašnji honduraški predsjednik Manuel Zelaya planirao je 2009. godine održati referendum oko promjene ustava Hondurasa. Kako taj isti Ustav eksplicitno zabranjuje reizbor predsjednika,[4] Zelayjin plan je naišao na otpor vlade, uglednih članova njegove Liberalne partije te Vrhovnog suda pravde, koji su, svi redom, predsjednikov plan smatrali protuustavnim.[5][6] Referendum se trebao održati 28. lipnja2009. godine, međutim sud prvog stupnja je zabranio održavanje istog, što je odluka koju je potvrdio i Vrhovni sud pravde.[7] U tom je trenutku došlo do krize, jer u Hondurasu nije postojao nijedan zakon niti ustavna odredba koja bi ponudila rezoluciju u navedenoj situaciji; nije postojala nikakva jasna procedura o smjeni i procesuiranju još uvijek aktivnog predsjednika. Kako bi razriješio situaciju, Vrhovni sud je u neprecedentnom potezu naredio oružanim snagama da izvedu vojni udar, svrgnu Zelayju i potjeraju ga u egzil, što se i dogodilo u lipnju 2009. godine.[8]
U jutarnjim satima 28. lipnja2009. godine, oko stotinu pripadnika oružanih snaga upalo je u Predsjedničku palaču u Tegucigalpi i prisilno smjestilo predsjednika Zelayju u avion za San José; po dolasku u kostarikanski glavni grad, Zelaya je ovaj čin nazvao pučem.[9] Kasnije istoga dana, Nacionalni kongres je glasovanjem smijenio Zelayju, nakon što je pročitano njegovo navodno pismo ostavke, koje je sam Zelaya, doduše, nazvao krivotvorinom.[10] Tadašnji predsjednik Nacionalnog kongresa i prvi u liniji sukcesije, Roberto Micheletti, prisegnuo je kao vršitelj dužnosti predsjednika Hondurasa.[11][12] Već 1. srpnja, Micheletti je proglasio "izvanredno stanje" te ograničio građanske slobode i uveo brojne druge restrikcije.[13][14][15][16]
Kriza koja je nastala izazvala je oštre osude međunarodne zajednice (Honduras je čak suspendiran iz Organizacije američkih država), a ankete provođene kroz mjesece nakon puča pokazale su kako Micheletti nije uživao gotovo nikakvu podršku javnosti (dapače, njegov je režim uglavnom smatran tiranskim), dok je tretman samog Zelayje, unatoč činjenici da je većina ispitanika smatrala kako se trebao maknuti s mjesta predsjednika, također naišao na osudu. Kako su ankete sugerirale, javnost je bila strogo protiv izazvane krize te je zazivala povratak ustavnopravnog poretka.[17][18][19]
Micheletti je zakazao opće izbore za studeni 2009. godine, a na njima je pobijedio Porfirio Lobo Sosa iz Nacionalne stranke. Zelaya se u međuvremenu pokušavao vratiti u Honduras te je boravio u brazilskoj ambasadi u Tegucigalpi do 2010. godine, kada je ponovo poslan u egzil na Dominikansku Republiku. U svibnju 2011. godine, sudovi su odbacili optužbe za korupciju protiv Zelayje, nakon čega se on mirno vratio u Honduras. Nedugo zatim, Honduras je vraćen u OAD,[20] a kriza je zaključena.
↑Brown, Ian T.; Rios, Jesus (30 October 2009). „In Honduras, Instability, Fear of Civil War Preceded Deal”. United States: Gallup. »Results are based on face-to-face interviews with at least 1,000 adults, aged 15 and older, conducted in Aug. 24-Sept. 2008, and July 11-25, 2009, in Honduras. ...maximum margin of sampling error is ±3.3 percentage points....«
↑COIMER & OP (Consultores en Investigación de Mercados y Opinión Pública) (2009). „Estudio de Opinión Pública – Nivel Nacional” [Public opinion survey - National Level] (Spanish) (PDF). United States: Narco News. Pristupljeno 7 October 2009. »Para la realización del estudio se levantaron 1470 encuestas en 16 de los 18 departamentos del pais.... La encuesta se comenzó a levantar el 23 de agosto y finalizó el jueves 29 de agosto. El margen de error se estima en 4.0%.«
The Real News Network report with videoArhivirano 2013-06-23 na Wayback Machine-u featuring Zelaya stating: “The only position in Honduras that cannot be reelected is the president. But, reelection will be a topic of the coming National Constitutional Assembly.” (subtitled, from 10:04–10:22)
Surveillance camera footage showing how $2 million in cash was transported from the Central Bank of Honduras to the office of Zelaya's chief of staff
Honduran Elections Exposed Investigative journalist Jesse Freeston reports from inside the Honduran Supreme Electoral Tribunal (TSE) with proof that the TSE invented fake participation figures.
HONDURAS: CONSTITUTIONAL LAW ISSUES, US Congress, The Law Library of Congress, Directorate of Legal Research for Foreign, Comparative, and International Law, August 2009