Život sa stricem

Život sa stricem
Poster filma
RežijaKrsto Papić
ProducentUrania film
CFS Avala film Beograd
Stassen Productions Los Angeles
Kinematografi Zagreb
ScenarioIvan Aralica
Krsto Papić
(prema romanu "Okvir za mržnju" I. Aralice)
UlogeDavor Janjić
Alma Prica
Miodrag Krivokapić
Anica Dobra
Branislav Lečić
Ivo Gregurević
MuzikaBranislav Živković
FotografijaBoris Turković
MontažaRobert Lisjak
Datum(i) premijere1988.
Trajanje116 min.
Zemlja SFR Jugoslavija
 Sjedinjene Države
Jezikhrvatski
Život sa stricem na Internet Movie Database

Život sa stricem hrvatsko/jugoslavenska je drama iz 1988. godine koju je režirao Krsto Papić.[1] Glavne uloge tumače Davor Janjić, Alma Prica, Miodrag Krivokapić i Anica Dobra. Radnja se odvija oko Martina, mladića čiji je studentski život prekinut nakon kritike jugoslavenskih vlasti, te je film bio dosta zapažen zbog toga što je bio jedan od prvih koji su otvoreno kritizirali jugoslavenski društveni poredak i njegove mane, što je omogućila olabavljena cenzura kinematografije po SFRJ. Film je nominiran za Zlatni globus u kategoriji najboljeg stranog filma te je osvojio Zlatnu arenu za najbolji film u Puli.

Radnja

[uredi | uredi kod]

Kraj 1980-ih. Ostarjeli i smrtno bolestan socijalistički dužnosnik Stipan bježi iz bolnice kako bi svojeg nećaka Martina zamolio da ga sahrani uz svećenika. Stipan umire, što Martina prisjeća na događaje koji su doveli do prekida njihovih odnosa. Martin je 1951. polazio učiteljsku školu u Istri. Kad je Stipan obavijestio školske vlasti o Martinovu pismu u kojemu je izrazio sumnju u reforme i Komunističku partiju Jugosalvije, Martina su isključili iz škole, bio je izložen pogrdama ljutitoj gomili, a odbijeni metak pogodio ga je u prepone te je ostao neplodan. Njegova djevojka Marta pobjegla je trudna u Trst, a potom u Australiju, gdje je rodila sina Johna.

Glavne uloge

[uredi | uredi kod]

Kritike

[uredi | uredi kod]

Filmski leksikon je zapisao:

Strukturiran kao protagonistova retrospekcija, uokvirena stričevom smrću, film je rekonstrukcija razdoblja prvih većih gospodarskih pogrješaka socijalističkog režima, što se manifestiralo u zanemarivanju seljaka u korist industrije i državnih službi, a što je kao izravnu posljedicu imalo napuštanje škole kod seljačke djece, ali i moralne devijacije što čini temeljnu temu djela. Živopisni i jasno karakterizirani likovi smješteni su u podneblje vrlo slično autorovu često korištenu kamenjaru, ali ovaj put s blizinom mora i talijanske obale kao željene granice slobode."[2]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. „Hrvatski filmski arhiv: Popis hrvatskih dugometražnih filmova 1944. - 2006.”. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-05. Pristupljeno 2013-05-09. 
  2. „Filmski leksikon: Život sa stricem”. Arhivirano iz originala na datum 2021-02-02. Pristupljeno 2013-05-09. 

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]