Bezbednost veb sajtova je grana bezbednosti informacija koja se bavi bezbednošću veb sajtova, veb aplikacija i veb servisa. Bezbednost veb aplikacija se oslanja na principe bezbednosti aplikacija uopšte, ali ih primenjuje specifično za internet i veb sisteme. Obično se veb aplikacije razvijaju korišćenjem programskih jezika kao sto su PHP, Java, Python , Rubi, ASP.NET, C Sharp, ASP.
Sa pojavom Veb 2.0, povećanjem deljenja informacija preko socijalnih mreža i korišćenjem veba kao sredstva poslovanja i pružanja različitih informacija, sajtovi često bivaju direktno napadnuti. Hakeri ili nastoje da kompromituju korporativnu mrežu ili navode krajnje korisnike koji pristupaju mreži ka preuzimanju sadržaja čijeg rizika nisu svesni (virusi).[1][2]
Kao rezultat toga, industrija[3] obraća veliku pažnju na bezbednost samih veb aplikacija[4], pored bezbednosti osnovne računarske mreže i operativnih sistema. Većina napada na veb aplikacije se dešava kroz kros-sajt skriptovanje (XSS) i SQL injekcije[5] koje su obično rezultat pogrešnog kodiranja i neuspešnog dobijanja izlaza iz veb aplikacije. Oni su u 2009. godini rangirani na CWE/SANS Top 25 najopasnijih programerskih grešaka[6]. U 2012, vrhunske ranjivosti uključuju:[7]
OWASP je projekat bezbednosti veb aplikacija slobodnog koda. Posebno je značajan OWASP TOP 10 koji detaljno objavljuje glavne pretnje veb aplikacijama. Konzorcijum za bezbednost veb aplikacija (WASC) je kreirao bazu u kojoj se čuvaju svi propusti koji su se desili (Web Hacking Incident Database)[8], kao i projekte otvorenog koda koji na najbolji način dokumentuju sigurnost veb aplikacija.
Dok se bezbednost u osnovi zasniva na ljudima i procesima, postoji veliki broj tehničkih rešenja uzetih u obzir prilikom projektovanja, izgradnje i testiranja sigurnosti veb aplikacija. Na visokom nivou, ova rešenja uključuju: