Darhati

Darhati
Ukupna populacija
 Mongolija 21,558
Regioni sa značajnom populacijom
 Mongolija21,558[1]
Jezici
Darhatski dijalekat
Religija
Šamanizam, Tibetanski budizam
Srodne etničke grupe
Mongoli, Halk Mongoli
7 od 13 ovosa na planinskom prevoju, mesto ulaska u Darharti kotlinu

Darhati (Mongolski: Дархад, lit. "nedodirivi"[2] ili "zaštoćeni od strane crkve" ili "zanatlije" po gradu Darhan) mala su podgrupa Mongolskih naroda koja živi predominantno na severu Mongolije u regionima: Bayanzürkh, Khövsgöl, Ulaan-Uul, Khövsgöl, Renchinlkhümbe, Khövsgöl i Tsagaannuur, Khövsgöl Sum, Khövsgöl. Darhatska kotlina je dobila ime po njima. Regionalna varijanta mongolskog jezika je jezik kojim ovaj narod govori, darhatski dijalekat. Po popisu iz 2000. godine, 16.268 ljudi se izjasnilo Darhatima.

Darhat je originalno bio deo Ojratskog ili Hotogojtskog plemena. Između 1549. i 1686. godine, oni su podeljeni prilikom administrativne podele Mongolije za vreme vladavine dinastije Ćing između Zasagt-Kana Severne Mongolije i Altan-kana Hotogojtskog. Godine 1786. su se priklonili Luvsantüvdenvanchug IV Jebtsundamba Khutuktu (duhovni vođa Gelug linije tibetanskog budizma u Mongoliji). Okvirno su u tom periodu zadenuli naziv Crni Darhati.

Mnogi Darhati praktikuju šamanizam.

Reference

[уреди | уреди извор]
  1. ^ National Census 2010 Архивирано септембар 15, 2011 на сајту Wayback Machine
  2. ^ Grollova I. and Zikmundova V., Mongolians the great grandchildren of Chinggiskhan, Triton, Prague 2001

Spoljašnje veze

[уреди | уреди извор]