Bazilika
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rana forma kršćanske bogomolje. Vjerovatno je građena od rimskih istoimenih građevina koje su služile kao sudnice i tržnice.
Bazilike imaju i osobine rimskih kuća i katakombi koje su služile kao mjesta za ispovjedanje vjere prije nego što je kršćanstvo priznato za službenu religiju. Naprijed se nalazio atrij na stubovima. On je vodio na usku terasu na kojoj su bila tri ili više ulaza u glavni dio zgrade. Središnji dio imao je brod i nekoliko redova stubova koji su podupirali središnji dio. Iznad su se nalazili prozori.
Građevina je bila okrenuta istoku, sa lukovima i apsidama ukrašenim mozaicima. Na uzvišenom dijelu ispod apside je bio oltar sa nebom iznad njega. Odmah ispod oltara, često ispod nivoa poda, nalazio se prostor sa moćima sveca zaštitnika. Episkop je držao službu stojeći u središnjem dijelu, na tronu, a ostali svećenici su bili raspoređeni polukružno, lijevo i desno od njega.
Danas papa bazilikom naziva posebno privilegiranu crkvu. Postoje velike i male bazilike. Velike su: Bazilika svetog Petra u Rimu, sv. Ivana Lateranskog (za papu), Bazilika svetog Pavla izvan zidina (za patrijarha aleksandrijskog), Bazilika svete Marije Velike (ital. Sanata Maria Maggiore) (za patrijarha antiohijskog). U svakoj od njih postoji oltar koji ne upotrebljavaju ni papa ni njegovi zamjenici. U Rimu postoji 11 manjih bazilika, kao i mnoge širom svijeta.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]
