Bosna (regija)

Današnja država Bosna i Hercegovina čini istovremeno i geografsku regiju poznatu pod imenom Bosna kao često skraćivani naziv Bosne i Hercegovine, kako u zemlji tako i izvan nje. Službene granice njene južne podregije Hercegovine ne postoje, kao ni ostalih podregija: Podrinja, Posavine i Krajine. Riječ je o podregijama (pojmovno-nerazgovjetnim subordiniranim regijama) a ne regijama, pošto nakon nabrajanja istih preostaje nedefinirana teritorija za koju ne postoji zaseban autohtoni regionalni naziv nego je se, u nedostatku istog, naziva središnjom Bosnom. Tako je ime Bosna i u historijskom te geopolitičkom kontekstu uobičajeno za naziv (pretače) današnje države Bosne i Hercegovine.

Veći dio regije obuhvata Dinaride. Proteže se na sjever do južne granice Panonske nizije, sa rijekama Savom i Drinom kao sjevernom odnosno istočnom granicom.

Historija

Prvi poznati vladar Bosne knez Stjepan Bosanski vladao današnjim područjem Gornje Bosne, a za uže visočko polje Pavao Anđelić tvrdi da je bilo jezgro iz kojeg su doseljeni Slaveni u 7. i 8. vijeku teritorijalno širili dalje ime Bosne.^[1] Mjesto zvano Bosna se spominje u u 17 srednjovjekovnih izvora, a Anđelić je Bosnu definirao naseljem tipa teritorijalne općine, koje se nalazilo na visočkom polju.

Bosanska banovina je od 1320-ih obuhvatala današnji region Bosne, kao i teritorij koji će se kasnije nazvati Hercegovinom. Kao dio Osmanlijskog carstva tri i po vijeka (1527 - 1878), Bosna je sve do sredine 19. vijeka obuhvatala i teritoriju današnje podregije Hercegovine. Naime, prva otomanska administrativna jedinica tzv. Eyalet Bosna uspostavljena je 1527,^[2](en) ^[3](en) nakon skoro jednog vijeka oružanog otpora naročito na sjeveru i zapadu zemlje. Potom je 1580. godine eyalet prerastao u Pashaluk Bosna koji biva izdijeljen u sandžake, a na kraju prerasta u Vilayet Bosna. Sve administrativne jedinice osmanlijske uprave nad Bosnom uključivale su i sve njene podregije, pa time i Hercegovinu kao jedan od osam ravnopravnih sandžaka Bosne,^[4](en) tj. bez posebnog pominjanja Hercegovine u službenom nazivu zemlje.

Zemlja dobija ime "Bosna i Hercegovina" 1853. godine kao rezultat političkih previranja u regionu. Naime, u to vrijeme je i Hrvatska preimenovana u "Hrvatska, Slavonija i Dalmacija". Međutim, za razliku Bosne i Hercegovine, Hrvatska se nedugo zatim uspjela osloboditi takvog kolonijalnog imena odnosno statusa.

Klima

Klima regiona Bosne obuhvata dva glavna pojasa: mediteranski te kontinentalni.

Poznate ličnosti

Književnost:

Ivo Andrić, Musa Ćazim Ćatić, Irfan Horozović, Miljenko Jergović, Hasan Kikić, Skender Kulenović, Safet Plakalo, Izet Sarajlić, Meša Selimović, Abdulah Sidran, Derviš Sušić.

Film i teatar:

Benjamin Filipović, Ademir Kenović, Sulejman Kupusović, Zaim Muzaferija, Mustafa Nadarević, Danis Tanović, Srđan Vuletić, Pjer Žalica.

Muzika:

Silvana Armenulić, Željko Bebek, Halid Bešlić, Zdravko Čolić, Zaim Imamović, Dino Merlin, Kemal Monteno, Hanka Paldum, Davorin Popović, Nedžad Salković.

Sport:

Elvir Baljić, Elvir Bolić, Mirza Delibašić, Asim Ferhatović, Razija Mujanović, Predrag Nikolić, Ivica Osim, Safet Sušić, .

Historija i politika

Ban Borić, Ban Kulin, Tvrtko I Kotromanić, Stjepan II Kotromanić, Husein-kapetan Gradaščević, Mehmed Spaho, Rodoljub Čolaković, Hamdija Pozderac, Alija Izetbegović.

Turističke znamenitosti

Također pogledajte

Hercegovina

Reference

^ Teritorijalno širenje imena Bosna u pr vim stoljecima razvitka, "Studije o teritorijalnopolitickoj organizaciji srednjovjekovne Bosne", Svjetlost, Sarajevo 1982, 31-34
^ Administrativne jedinice Osmanlijskog carstva.
^ Godine osvajanja pojedinih zemalja od strane Osmanlijskog carstva.
^ Provincija Bosna u Osmanlijskom carstvu.

Vanjski linkovi

Bosna i Hercegovina

Nedovršeni članak Bosna (regija) koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Teritorijalno širenje imena Bosna u pr vim stoljecima razvitka, "Studije o teritorijalnopolitickoj organizaciji srednjovjekovne Bosne", Svjetlost, Sarajevo 1982, 31-34

[2] Administrativne jedinice Osmanlijskog carstva.

[3] Godine osvajanja pojedinih zemalja od strane Osmanlijskog carstva.

[4] Provincija Bosna u Osmanlijskom carstvu.

[1]

[2]

[3]

[4]

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
Regija	Do 1918.	1918–1929.	1929–1945.	1941–1945.	1945–1946.	1946–1963.	1963–1992.	1992–2003.	2003–2006.	2006–2008.	Od 2008.
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte: Kraljevina Hrvatska i Slavonija (1868–1918) Kraljevina Dalmacija (1815–1918) BiH u Austro-Ugarskoj (1878–1918)	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918) Država Srba, Hrvata i Slovenaca (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte: Republika Prekmurje (1919) Banat, Bačka i Baranja (1918–1919) Slobodna Država Rijeka (1920–1924) (1924–1947) Zadarska provincija Italije (1920–1947)		Anektirale^a Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija (1943–1945) Federativna Narodna Republika Jugoslavija (1945–1963) Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (1963–1992) Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1945–1991) Hrvatske (1945–1991) Bosne i Hercegovine (1945–1992) Srbije (1945–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1945–1992) Makedonija (1945–1991) Također pogledajte: Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)ⁱ			Slovenija (Rat u Sloveniji)
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatska^j (1941–1945) Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b (Rat u Hrvatskoj)
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c (Rat u BiH)	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1995), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c (Rat u BiH)
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte: Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Sastojala se od AP Vojvodine i AP Kosovo i Metohije, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija (1882–1918)			Vojna uprava u Srbiji (1941–1944) ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije (1912–1918)			Uglavnom anektirala Albanija (1941–1944) zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora (1910–1918) Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goru^f (1941–1944)						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije (1912–1918)			Anektirala Bugarska (1941–1944)				Sjeverna Makedonija^h
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte: SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte: Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1945). ^e Također pogledajte: Užička republika.							^f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1945). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. ⁱ Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. ^j Također pogledajte Bihaćka republika.

p r u Regije Bosne i Hercegovine
Geografske	Bosanska krajina Cazinska krajina Knešpolje Lijevče polje Prijedorsko polje Bosna Srednja Bosna Gatačko polje Majevica Podrinje Birač Osat Ludmer Polimlje Popovo polje Posavina Romanija Semberija Sutjeska Travunija Završje (Tropolje)
Historijske	Bosanska krajina Knešpolje Lijevče polje Donji Kraji Glaž Gornja Bosna Hercegovina Ludmer Osat Soli Travunija Usora Vrhbosna Završje (Tropolje)