Osnovan | 1988. |
---|---|
Lokacija | Mula Mustafe Bašeskije 21, Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
Koordinate | 43°51′35.8″N 18°25′31.2″E / 43.859944°N 18.425333°E |
Direktor | Prof. dr. Faris Gavrankapetanović |
Veb-sajt | www |
Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića je institucija kulture i nauke u Sarajevu. Ujedno je muzej i galerija, arhiv i biblioteka, izdavačka kuća i kulturni centar. Institut je rezultat višedecenijskog djelovanja i rada osnivača, Adila Zulfikarpašića, vakifa, mecene, biznismena i političara, koji je zajedno sa suprugom Tatjanom Zulfikarpašić prikupljao i čuvao kulturno-historijsko naslijeđe i savremenu produkciju o Bosnu i Hercegovini, od dokumenata, fotografija, razglednica, karata, pa sve do knjiga, enciklopedija, časopisa i druge arhivske i bibliotečke građe. Bošnjački institut osnovan je u Zürichu 1988. godine,[1] a nakon rata u Bosni i Hercegovini cjelokupni fond preseljen je u Sarajevo kada je Bošnjački institut otvoren 2001. godine.
Bošnjački institut sadrži biblioteku, arhiv, zbirku umjetničkih djela, galerije, čitaonice i kabinete za naučno-istraživački rad, sale za konferencije, te druge popratne sadržaje. Institut je smješten u Sarajevu, u ulici Mula Mustafe Bašeskije 21, uz Gazi Husrev-begov hamam, izgrađen 1535. godine. Za arhitektonsko rješenje Bošnjačkog instituta, zgradu biblioteke i uspješnu restauraciju Gazi Husrev-begovog hamama, zaslužni su arhitekti Hasan Ćemalović i Ahmet Kapidžić koji su za ovaj objekat dobili Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za 2001. godinu u kategoriji Grupne nagrade. Posredstvom zdanja Hamama ostvario se historijski susret dva vakufa. Jedan, Gazi Husrev-begov, nastao u vrijeme kada su islamska kultura, obrazovanje i učenost doživljavali svoj osvit u Bosni i Hercegovini. Drugi vakuf Adila Zulfikarpašića, Bošnjački institut, institucija koja promovira i afirmiše kulturu i vrijednosti kako Bošnjaka tako i drugih naroda Bosne i Hercegovine.
Biblioteka Bošnjačkog instituta posjeduje više od 250.000 bibliotečkih jedinica (knjiga, časopisa, karata, članaka i dr. vrste građe) od najstarijih primjeraka i izdanja, od rukopisa iz 14. stoljeća, prvih štampanih knjiga i časopisa, pa sve do savremene naučne i stručne literature 21. stoljeća o Bosni i Hercegovini i regionu. Biblioteka se sastoji od slijedećih odjela: Bosnica, Croatica, Serbica, Turcica, Islamica, Jugoslavica, Odjel rukopisne zbirke, Odjel referentne zbirke, te zbirki: Judaica, Bogumili, Sandžak, Emigrantica, Rat 1992-1995. i dr.
Zbirka umjetničkih djela Bošnjačkog institutaje nastajala nekoliko decenija, prvo kao privatna kolekcija Adila Zulfikarpašića i njegove supruge Tatjane, a potom kao zbirka Bošnjačkog instituta. Zbirka ima više od 1500 djela (slika, grafika i skulptura) brojnih bosanskohercegovačkih autora, od Ismeta Mujezinovića, Hakije Kulenovića, Rizaha Štetića, Ibrahima Ljubovića, Voje Dimitrijevića, Mersada Berbera, Affana Ramića, Mevludina Ekmečića, do Safeta Zeca, Salima Obralića, Mehmeda Zaimovića i dr, kao i poklonjene privatne zbirke Mersada Berbera, Mevludina Ekmečića, Ismeta Rizvića, Ede Numankadića i dr.
Arhiv sadrži više od 8000 arhivskih jedinica, od najstarijeg dokumenta iz 15. stoljeća, pa sve do dokumenata, članaka i fotografija modernog perioda o političkim, društvenim, ekonomskim, kulturnim i obrazovnim pitanjima u Bosni i Hercegovini.
U okviru svojih programa i aktivnosti Institut razvija i unapređuje naučnu saradnju sa sličnim institucijama u zemlji i inostranstvu, prikuplja, obrađuje i čuva kulturno-historijsko naslijeđe i savremenu naučnu i stručnu produkciju Bosne i Hercegovine, organizira naučne, stručne i međunarodne događaje, te razvija izdavačku produkciju.
Bošnjačkim institutom rukovodi Upravni odbor i direktor.