Eutheria (grč. εὐ – eu- = dobro, pravo + θηρίον – tēríon = zvijer, otuda „prave zvijeri“) jedan je od dva sisarskakladusa, sa postojećim članovima koji su se razišli u ranoj kredi ili možda kasnoj juri. Osim sjeveroameričkog virdžinijskog oposuma, koji spada u Metatheria (torbari), svi postmiocenski autohtoni sisari i Evropi, Africi, Aziji i Sjevernoj Americi sjeverno od Meksika, su euterije, a postojeće i njihov najbliži drevni zajednički predak svi njegovi izumrli potomci su članovi grupe Placentalia.
Euterije i neeuterije razlikuju se raznim fenotipskim svojstvima stopala, gležnjeva, čeljusti i zuba. Sve postojeće eutirije nemaju epipubične kosti, koje su prisutne kod svih ostalih živih sisara (Marsupialia i Monotremata). To omogućava proširenje abdomena tokom trudnoće.[2]
Najstarija poznata euterijska (fosilna) vrsta jeJuramaia sinensis, datirana period od prije 161 milion godina iz jure u Kini.[3] Eutheria je imenovao Theodore Gill 1872, a 1880. Thomas Henry Huxley definirao ih je tako da obuhvataju šire ograničenu grupu od Placentalia.[4]
uvećani malleolus ("mali čekić") na dnu tibije, koji je veći od dviju kostiju potkoljenice;[5]
zglob između prve metatarzusne i entokuneiformne kosti (najudaljenije od tri kuneiformne kosti) u stopalu je pomaknut dalje od zgloba između drugog metatarzusnog i u srednjim kuneiformnim kostima – kod metaterija ti zglobovi su na istoj razini;[5]
Fosilna euterijska vrsta za koju se vjeruje da je najstarija poznata je Juramaia sinensis, koja je živjela prije oko 160 miliona godina.[3]Montanalestes nađen je u Sjevernoj Americi, dok su svi ostali neplacentalni euterijski fosili pronađeni u Aziji. Najstariji poznati fosili placentalija pronađeni su i u Aziji.[5]
^Rose, Kenneth D. (2006). The beginning of the age of mammals. Baltimore: Johns Hopkins University Press. ISBN9780801892219.
^Wible, J. R.; Rougier, G. W.; Novacek, M. J.; Asher, R. J. (2007). "Cretaceous eutherians and Laurasian origin for placental mammals near the K/T boundary". Nature. 447 (7147): 1003–1006. Bibcode:2007Natur.447.1003W. doi:10.1038/nature05854. PMID17581585.