Fosfor-pentafluorid | |
---|---|
![]() ![]() | |
Općenito | |
Hemijski spoj | Fosfor-pentafluorid |
Druga imena | Fosfor(V) fluorid Pentafluoridofosfor Pentafluorofosforan IUPAC ime: Fosfor pentafluorid |
Molekularna formula | PF5 |
CAS registarski broj | 7647-19-0 |
SMILES | FP(F)(F)(F)F |
InChI | 1/F5P/c1-6(2,3,4)5 |
Kratki opis | Bezbojni plin, neprijatnog mirisa |
Osobine1 | |
Molarna masa | 125,966 g/mol |
Agregatno stanje | Plin |
Gustoća | 5,527 kg/m3 (g/L) |
Tačka topljenja | –93,78 |
Tačka ključanja | –84,6 |
Rastvorljivost | Hidrolizira |
Dipolni moment | 0 D |
Rizičnost | |
NFPA 704 | |
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima. |
Fosfor-pentafluorid – PF5 – je fosforni halid. Pri sobnoj temperaturi i pritisku, to je bezbojni plin.[1]
Fosfor pentafluorida je prvi put dobijen 1876. putem fluoriranja fosfor-pentahlorida, pomoću arsen-trifluorida.
Studije putem jednostruke kristalografije X-zrakama ukazuju da molekule PF5 imaju dva odvojena tipa P−F veza (aksijalne i ekvatorijalne): dužina aksijalnih P−F bveza je ista kao i ekvatorske P-F, pod uticajem pseudo Berryjeve rotacije.
U fluor-19 NMR spektroscopiji, čak i na temperaturama nižim od -100 °C, aksijalno i ekvatorijalno okruženje fluora se razlikuju. Prividna ekvivalentnost proizlazi iz niske barijere za pseudorotaciju putem bobičastog mehanizma, kojim aksijalni i ekvatorijalni atoma fluora brzo razmjene pozicije. Prividnu ekvivalentnost F centara u PF5 je prvi put primijetio Gutowsky.[2] Objašnjenje ove pojave je prvi put opisao R. Stephen Berry, po kojemu je mehanizam dobio ime. Berryjeva pseudorotcija utiče na 19F NMR spektar PF5, jer NMR spektroskopija djeluje u vremenskim rasponima na milisekunde.
Kristalografija putem elektronske difrakcije X-zraka, u čvrstom stanju strukture, ne otkriva ovaj efekt, u odnosu na molekule u otopini, a statički i ne može podlijegati potrebnim promjenama u položaju atoma.[3][4][5][6][1]