Gabrijel Jurkić
| Gabrijel Jurkić | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 24. mart 1886 Livno, Austro-Ugarska |
| Smrt | 25. maj 1974 Livno, SR Bosna i Hercegovina |
| Obrazovanje | Akademija likovnih umjetnosti, Sarajevo |
| Period | Impresionizam, secesija |
| Vrsta umjetnosti | slikarstvo |
| Djela | "Visoravan u cvatu", "Vila naroda moga", ciklusi slika "Zima" i "Večeri" |
Gabrijel Jurkić (24. mart 1886. Livno - 25. maj 1974. Livno), bio je bosanskohercegovački likovni umjetnik i jedan od najznačajnijih impresionista u Bosni i Hercegovini. U rodnom gradu završio je osnovnu i trgovačku školu. U Sarajevu je od 1902 – 1905 pohađao građevinski odjel Srednje tehničke škole koju napušta s nakanom da se posveti slikarstvu.[1]
Biografija i umjetnička karijera
[uredi | uredi izvor]Učio je slikarstvo u privatnoj školi Čikoša i Crnčića (1906-07), a 1907. uz potporu kulturnog udruženja Napredak pohađao je Privremenu višu školu za umjetnosti i umjetni obrt (1907-08) u Zagrebu. Naredne godine upisuje se na Akademiju likovnih umjetnosti u Beču kod Aloisa Deluga (1908-09). U specijalnoj školi K. Pochwalskoga, od 1909. – 1911. na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču posvetio se "studiju umjetnosti bosanske historije". Njegova slika "Bukova šuma" bila je izložena na proljetnoj izložbi bečke secesije 1911. Te godine nastanio se u Sarajevu gdje je završio Akademiju likovnih umjetnosti ostvarujući niz velikih i uspješnih izložbi. Uz njegovu veliku izložbu u Sarajevu 1911., koja je nešto kasnije bila prenesena i u Zagreb, veže se i svojevrstan rekord domaće likovne kritike - 50 napisa objavljenih u sarajevskoj i zagrebačkoj štampi. Tom izložbom mladi umjetnik stekao je ugled priznatog slikara i dobio dvije narudžbe: "Grad Jajce" za novu Sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu i "Prvo otvorenje Bosanskohercegovačkog sabora" za glavnu dvoranu nove Saborske palate u Sarajevu. Godine 1922. u Salonu Ulrich izložio je svoj prvi ciklus slika pod nazivom "Zima" s namjerom da pokaže "koje je bogatstvo boja i koliko je varijacija u naoko jednostavnoj bjelini zimskoj." Drugi svoj opsežan ciklus pod nazivom "Večeri" na kojem je dugo radio, predstavio je u Ulrichovu salonu 1934. godine. Poslije te izložbe koju kritika tada nije najbolje ocijenila, Jurkić se polahko povlačio iz javnosti i živio samozatajno radeći na svojoj omiljenoj temi "bosanskog pejzaža tokom četiri godišnja doba". U svom dugogodišnjem umjetničkom radu, izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi, pisao o umjetnosti, pomalo se bavio restauracijom i radio na ilustracijama za knjige i časopise uglavnom religioznog sadržaja. Godine 1956. preselio se sa suprugom Štefom u Livno, gdje je proveo posljednjih 20-ak godina života stvarajući u okrilju Franjevačkog samostana Gorica. Zbog slabog vida prestao je slikati oko 1966. godine.[1]
Stil
[uredi | uredi izvor]Gabrijel Jurkić je dugo vremena važio kao miljenik likovne kritike svog vremena, posebno između dva svjetska rata. Njegov impresionistički izraz je svjedočio o ljepoti livanjskih krajeva, koji su na njegovim slikama uvijek imali nešto svečarsko, posebno i božansko. Najčešće teme Jurkićevih radova bili su motivi iz livanjskog kraja, kao i portreti žena iz najužeg kruga njegove porodice: njegove majke i supruge Štefice. Istaknuti je majstor pejzaža. Vrlo rano došao je do svojevrsne pointilističke manire, tehnike pomoću koje je naslikao jedno od svojih najpoznatijih djela Vila naroda moga.
Baština
[uredi | uredi izvor]Godine 1970. nagrađen je Zlatnom plaketom Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine kao jedan od doajena bosanskohercegovačkog slikarstva. Njegova slika "Visoravan u cvatu" iz 1914., uvrštena je u stalni postav Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine (Umjetnost Bosne i Hercegovine od kraja XIX. vijeka do 1941.) a 1973. prikazana je na izložbi "Počeci jugoslavenskog modernog slikarstva 1900-1920 " u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu.[1]
Djela
[uredi | uredi izvor]Njegova najznačajnija djela su "Visoravan u cvatu" i "Vila naroda moga". Na slici Visoravan u cvatu prikazuje svu ljepotu Kupreške visoravni tokom ljetnih mjeseci. Ova djela umjetnosti se danas čuvaju kao nacionalno blago u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
- Potret Petra Tiješića
- Visoravan u cvatu
- Vila naroda moga
- Portret fra Julijana Jelenića
- Čempresi
- Moja majka, akvarel, 1913.
- Zimski krajolik, ulje na kartonu, 1940.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b c "Franjevački muzej i Galerija Gorica Livno: Zbirka Gabrijel Jurkić". fmgg-livno.com. Pristupljeno 10. 12. 2022.